Američki predsjednik Donald Trump nalazi se u vrlo nezahvalnom položaju, koji najbolje svjedoči o ukupnoj konfuznoj političkoj situaciji unutar samoga SAD-a ali i o svim opasnostima koje proizlaze iz Trumpove agresivne vanjskopolitičke orjentacije, pokrenute odmah nakon njegovog preuzimanja vlasti u Bijeloj kući od strane dotadašnje administracije. Naime, čak 45 senatora-republikanaca vrši pritisak na Trumpa i od njega traži poštivanje zakona i uvođenje sankcija protiv Turske zbog kupnje ruskog PZO sustava S-400. Međutim Trump se ne usuđuje povući taj potez, svjestan ozbiljnosti mogućih posljedica.
Senator-republikanac iz Oklahome James Lanford izjavio je kako Trumpovi savjetnici „shvaćaju da je to nužno u svezi zakona iz 2017., koji zahtjeva uvođenje sankcija protiv država koje sklapaju poslove s ruskim vojnim sektorom“ (zakon CAATSA).
Ali neovisno o tome Trump je prošli tjedan izjavio novinarima kako se uvođenje sankcija protiv Turske ne razmatra. Zbog tih riječi senatori-republikanci tražili su (i dobili) sastanak s Trumpom, kako bi ga uvjerili u nužnost uvođenja sankcija protiv Ankare. Osim što od šefa Bijele kuće senatori traže poštivanje zakona, oni žele i „pozvati Tursku na očuvanje normalnih odnosa sa SAD-om i njezin ne prelazak na stranu Rusije, jer to ničim dobrim ni za Tursku, ni za NATO, ni za SAD neće završiti“, izjavio je senator Ted Cruz.
U utorak je The Washington Post priopćio kako Trumpa ne interesira kaos koji prijeti još više oslabiti odnose između dvaju saveznika unutar NATO-a. Umjesto toga on se odlučio fokusirati na unutarnje probleme.
Spomenuti zakon CAATSA zahtjeva od Trumpa uvođenje sankcija i izbor 5 od ukupno 12 varijanti. Neke od njih odnose se na mogućnost da Turska prestane dobivati američke i međunarodne kredite, da budu zamrznuti aktivi turskih banaka, tvrtki i državnih službenika, da Ankara bude lišena mogućnosti sklapanja poslova na stranim burzama i td.
Ankara se oštro protivi bilo kakvom američkom uvođenju sankcija i želi da Trump odustane od ideje njihova uvođenja i, očito, za to ima svoje itekako snažne argumente, uključno i (za sada samo neslužbene i medijske) najave o mogućem izlasku iz NATO saveza i td.
Naravno da su Trump i njegovi savjetnici vrlo dobro svjesni svih rizika u ionako krhkim odnosima s Turskom još od srpnja 2016.g. i pokušaja vojnog udara u toj zemlji, kao i zbog američkog pomaganja sirijskim Kurdima, međutim zakon je zakon, a njegovo kršenje od strane šefa države bilo bi presedan i podlijegalo bi opasnim posljedicama pravne prirode i po samoga Trumpa. A čini se kako u borbi protiv Trumpa niti demokrate nije briga za odnose SAD-a s Turskom. Naime, Senat gotovo jednoglasno traži od Trumpa uvođenje sankcija. A 10 demokrata iz senatskog Odbora za međunarodne odnose ustraje na tome da Trump primjeni sankcije protiv Turske, o čemu su napisali u zajedničkom pismu uoči sastanka s Trumpom po toj temi.
Podsjećamo da je Washington nedavno isključio Ankaru iz programa proizvodnje svog zrakoplova F-35, kao kaznu nakon što su u Tursku počele pristizati prve isporuke ruskog raketnog sustava S-400. Međutim, tada nije donešena odluka o zabrani izvoza tih zrakoplova Turskoj, od čega je Ankara već u potpunosti platila njih četiri. Ali spomenuti senator Lankford izjavio je slijedeće: „Spremamo li se mi prodavati F-35 Turskoj? Odgovor je – ne!“
A koliko je to pitanje ozbiljno i koliko je Ankara u svemu tome zauzela čvrstu poziciju svjedoči i intervju od utorka, kojeg je dao turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavushoglu, u kojemu je kazao kako Ankara može razmotriti daljnju nazočnost američkih vojnika u turskoj bazi Incirlik, ukoliko Washington primjeni sankcije.
Donald Trump se, dakle, nalazi u vrlo teškom položaju po tom pitanju jer, u najcrnjem scenariju po SAD, može biti upamćen u povijesti kao osoba koja je zbog svoje politike izgubila jednog od najvažnijih američkih vojnih saveznika, a što on nikako ne želi. S druge strane zna se koje su posljedice ukoliko i sam predsjednik ne poštiva zakone svoje zemlje, i to, apsurdno, baš onaj zakon kojega je razradila upravo njegova administracija. Osim toga, Trump je već de facto duboko u predizbornoj kampanji za predsjedničke izbore koji se održavaju krajem iduće godine, a mnogi Trumpovi oponenti njegove političke poteze, donešene proteklih mjeseci i tjedana, smatraju motiviranim i usmjerenim upravo prema tome cilju.
Međutim, totalna zavada s Turskom (kao ključnom saveznicom) kroz striktnu primjenu zakona, ili ignoriranje toga zakona uz sve moguće posljedice dilema je koju mora razriješiti sam Trump. Za sada je on rješava „zabijanjem glave u pijesak“ i koncentriranjem na druga, unutarnja politička pitanja, ali to neće moći u nedogled, jer mu to neće dopustiti njegovi politički protivnici. A jedna od bitnih (i nezahvalnih) uloga svakoga predsjednika je donošenje mudrih i pravilnih odluka u teška vremena. A ukoliko to izostane ili donešene odluke budu pogrešne, posljedice su obično vrlo pogubne i za narod i za državu.
O složenosti ovoga pitanja i dubokoj krizi američko-turskih odnosa koje su koncepcijske a ne dnevnopolitičke prirode (Turska otvoreno govori o svom pozicioniranju kao samostalnog vanjskopolitičkog igrača na regionalnoj i globalnoj sceni!) Geopolitika News već je pisala u više navrata (vidi poveznicu ispod teksta).
Zoran Meter: BRZORASTUĆA, OPASNA KRIZA U ISTOČNOM SREDOZEMLJU! (1)
Original možete pronaći na www.geopolitika.news