Nakon što je EU odlučila uvesti sankcije protiv 40 službenih osoba iz Bjelorusije (ne i predsjednika Aleksandra Lukašenka, čiji novi mandat Zapad ne priznaje) zbog krivotvorenja izbornih rezultata i kršenja ljudskih prava u toj zemlji, bjelorusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je kako je identičnim sankcijskim mjerama odgovorilo Europskoj uniji. Kasnije je to isto učinilo i prema određenim osobama u Velikoj Britaniji i Kanadi. Osim toga, bjelorusko Ministarstvo je upozorilo EU, da, ako se sankcijske mjere nastave i dalje uvoditi, to može dovesti do puno ozbiljnijih posljedica, poput izlaska te zemlje iz zajedničkih programa i projekata, kao i razmatranja razine diplomatske nazočnosti „sve do odluke o smislu očuvanja diplomatskih odnosa“.
Nije trebalo proći dugo da se oko svega ovoga ne oglasi i Moskva. A odgovor Rusije i više je nego zanimljiv: ta se zemlja priključuje bjeloruskim sankcijama protiv Zapada s obzirom kako one automatski djeluju i u Rusiji sukladno savezničkim obvezama. O tome je upravo priopćilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Glasnogovornica ruskog MVP Marija Zaharova izjavila je slijedeće: „Umjesto da igra konstruktivnu ulogu i pomogne stabilizaciji stanja u Bjelorusiji, u EU su odlučili poći na povodcu udaljenih država-članica (EU), nastrojenih na daljnje rastakanje unutarnjopolitičkog stanja u Bjelorusiji (Zaharova prije svega misli na istočne članice EU Poljsku , Litvu i Latviju, op. GN.). Pozivamo EU da se zamisli nad opasnim posljedicama takve linije.“ Kazala je, također, kako Moskva takav potez EU ocjenjuje „kao otvoreni i neprihvatljivi pritisak na bjelorusku vlast, koja poduzima napore za normalizaciju stanja u zemlji“.
Upravo je sada stigla vijest i kako su i Sjedinjene Države uvele sankcije, vjerovali ili ne – protiv 8 bjeloruskih službenika, kako je objavljeno na web stranici američkog Ministarstva financija.
Osim nje, upravo je stigla i vijest o zabrani rada inozemnih novinara u Bjelorusiji, o čemu je izvijestilo tamošnje MVP. Kako bi mogli nastaviti rad, strani novinari moraju dobiti nove akreditacije, prema novim pravilima. Navodno se već dugo radilo na izmjeni tih procedura, koje vrijede još od 2008. godine.
Ovdje možemo dodati i kako su danas telefonski razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko. Govorili su o razvoju poduzetih mjera oko daljnjeg jačanja suradnje dviju zemalja, a „razmotreni su i aspekti post-izborne situacije u Bjelorusiji s obzirom na nastavak pokušaja miješanja izvana“, priopćeno je iz Kremlja.
Bez obzira na sve navedeno, možemo sa sigurnošću reći kako Zapadne sankcije, danas uvedene protiv Bjelorusije, zapravo izgledaju smiješno i da Aleksandar Lukašenko, koji niti nije na tim sankcijskim spiskovima, s njima itekako može biti zadovoljan. Oprez Zapada po pitanju Bjelorusije je razumljiv i s pozicije ruskog utjecaja u toj zemlji i s pozicije ostavljanja prostora za nastavak budućeg dijaloga s Minskom, koji bi u slučaju Lukašenkovog kažnjavanja bio posve blokiran.