SAD planiraju proširiti sankcije protiv „Sjevernog toka 2“. Pod udar može doći čak i njemačka morska luka

Američki Kongres priprema se za proširenje sankcija protiv sudionika u dovršetku izgradnje plinovoda „Sjeverni tok 2“, za što je preostalo još svega 160 kilometara (po 80-ak kilometara svake do dviju cijevi koliko taj baltički plinovod, koji povezuje rusku i njemačku obalu ima), većinom u danskim i njemačkim vodama.

Ali ovoga puta američke sankcije, osim po same tvrtke-izvođače radova, mogu udariti i po čitavoj jednoj njemačkoj luci. Riječ je o baltičkoj luci Murkan, koja je i logističko središte za izgradnju ovog plinovoda – na njegovoj njemačkoj i danskoj dionici.

Tako agencije Bloomberg i Reuters navode detalje novih sankcija, koje namjerava usvojiti američki Senat u sklopu „Zakona o zaštiti energetske sigurnosti Europe“. Da, zakon se upravo tako zove, ma koliko to čudno izgledalo s obzirom da bi se o energetskoj sigurnosti Europe valjda trebali brinuti sami europljani. Tako su predlagatelji zamislili da pod udar sankcija uđu i vlasnici sviju brodova, a ne samo onih koji polažu cijevi na morsko dno, koji na ovaj ili onaj način sudjeluju u tom projektu. Također pod sankcije mogu doći i financijske institucije koje daju jamstva za dobivanje isplata u slučaju financijskih gubitaka, za tvrtke koje se bave osiguranjem plovećih sredstava i plaformi za polaganje cjevovoda, osiguravajućih društava i sl.

Međutim, kako se sada čini, radove na dovršetku tog plinovoda izvodit će ruski specijalizirani brodovi, od kojih je onaj glavni – cjevopolagač „Akademik Cherskiy“ već usidren u spomenutoj njemačkoj luci nakon što je oplovio gotovo pola svijeta i s Dalekog istoka početkom prošloga mjeseca stigao u Baltičko more, pritom konstantno u pratnji ruskih vojnih brodova. Njemu i ruskom brodu „Fortuna“, koji se već od ranije nalazio u luci Murkan s obzirom da je i sam sudjelovao u izgradnji spomenutog plinovoda, pridružit će se za cca mjesec dana i dva druga ruska posve nova specijalizirana broda, „Ivan Sidorenko“ „Ostap Sheremet“, koji su prije nekoliko tjedana isplovili iz ruske dalekoistočne luke Vladivostok, i koji su donadavno pripadali „Gazprom flotu“ – tvrtci kćeri vlasnika plinovoda „Sjeverni tok 2“ Gazpromu.

Što se tiče tvrtke-osiguravatelja radova na završnoj dionici plinovoda, Gazprom maksimalno skriva informacije, iako se čini kako će Amerikanci po tom pitanju morati imati posla s ruskim financijskim kompanijama koje će se s američkim sankcijama puno lakše nositi (jer su mnoge od njih ionako pod njima još od 2014.g.) nego neke druge međunarodne tvrtke kojima bi prijetila opasnost po njihovo globalno poslovanje i što bi im bio prevelik rizik.



Ono što je u novo u prijedlogu američkog zakonodavca jest uvođenje sankcija protiv onih koji pružaju usluge i daju svoje objekte za opremanje, modernizaciju i usidrenje brodova (uključno i luke) koji sudjeluju u radovima na ovom ruskom plinovodu.

U tom je smislu stanje najsloženije s njemačkom lukom Murkan, koja ne samo da pruža vez ruskim brodovima iz tog energetskog projekta, već posjeduje i skladišta na kojima se nalaze preostale cijevi i svi drugi materjali za dovršetak plinovoda. Ako to bude tako, američke će sankcije udariti na njihove vlasnike, vodstva tvrtki i upravu same luke, a time također i po dioničarima. Oni bi izgubili pravo za ulazak u SAD, a njihova imovina i sve transakcije u zoni djelovanja američke jurisdikcije bili bi blokirani.

Prema podacima službenog portala luke Murkan, njezin jedini vlasnik je tvrtka Fährhafen Sassnitz GmbH, koja je u vlasništvu pojedinih istočnih njemačkih regija i grada Sasnizta u kojemu živi 10 tiusuća stanovnika. Time bi pod udar američkih sankcija sada već došla i tijela njemačke lokalne samouprave, što usložnjava položaj vlade u Berlinu koja se otvoreno protivi američkim sankcijama i miješanju u izgradnju tog, po Njemačku strateški važnog energetskog projekta od kojega ona ne želi odustati. Dakle, ako dođe do takvoga stanja s američkim sankcijama i opasnosti po luku Murkan, Berlin će morati odlučiti što i kako dalje, osim u slučaju ako američki predsjednik Donald Trump te sankcije odbije potpisati. A u SAD-u je u tijeku oštra predizbormna kampanja pa je ovo pitanje i po samoga Trumpa složeno jer može „doliti“ dodatno „ulje na vatru“ ne samo po pitanju Njemačke, već i po ionako potpuno poremećene američko-ruske odnose s obzirom kako Rusija ni pod koju cijenu od dovršetka ovog plinovoda ne želi odustati. To je već stvar načela i prestiža, puno više i od samog ruskog gospodarskog ili geopolitičkog intersa iz toga projekta.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI