Američka administracija zabrinuta je rezulttima provedenog ruskog referenduma o ustavnim promjenama, prije svega u odnosu na priopćenja o mogućim nepravilnostima na biralištima. O tome je sinoć izvijestila glasnogovornica State Departmenta Morgan Ortagus u razgovoru s dopisnikom ruske agencije TASS.
Ustavne promjene „potencijalno omogućuju predsjedniku (Putinu) ostanak na vlasti do 2036. godine“, kazala je Ortagus. Ali nije konkretno odgovorila o kakvim je nepravilnostima na biralištima bilo riječi, već je kazala slijedeće:
„Sjedinjene Države nastavljaju se zauzimati za poštenu konkurenciju ideja i kandidata, za slobodne i pravedne izbore i za miran i demokratski prijenos vlasti. Rusi, kao i drugi narodi, zaslužuju mogućnost donošenja odluka o obliku vlasti, o slobodnim i poštenim izborima, o uvažavanju ljudskih prava, o ravnopravnosti u okviru zakona.“
Ono što posebno smeta Zapadu nije toliko činjenica o mogućem „doživotnom“ ostanku na vlasti predsjednika Vladimira Putina (ako se bude želio kandidirati, i u slučaju pobjeda na izborima, na vlasti bi mogao ostati do 2036.g.). On je, istina, čvrst političar i ruski patriot koji nedvojbeno radi na provedbi ruskih nacionalnih interesa, ali je on isto tako nedvojbeno i racionalist a ne emotivac koji donosi ishitrene odluke, uvijek i o svemu spreman otvoreno razgovarati. Zapad puno više brine činjenica da nove ustavne promjene stavljaju rusko zakonodavstvo ispred međunarodnog prava. Drugim riječima Rusija neće imati obvezu provođenja sudskih i drugih pravnih odluka ako nisu u skladu s ruskim pravnim propisima. Tu se Moskva rukovodila američkim primjerom čije je zakonodavstvo također ispred međunarodnog, ali itekako i činjenicom da je u međunarodnim pravosudnim institucijama njezin utjecaj zapravo minoran. A Rusija si takav komoditet ne može dozvoliti u uvjetima zahuktale globalne geopolitičke borbe, kada se institucije takvoga tipa itekako mogu zlouporabiti od strane onih koji na njih imaju i najveći utjecaj – kako kroz njihovo financiranje tako i kroz odabir kadrova.