Trumpov opoziv – najgori scenarij za demokrate

Flickr

U srijedu, 18. prosinca 2019., zahvaljujući glasovanju u Zastupničkom domu američkog Kongresa koje se odvijalo gotovo isključivo po stranačkim linijama, Donald Trump postao je treći predsjednik u povijesti Sjedinjenih Američkih Država koji je podvrgnut postupku opoziva (impeachment). Trump je istovremeno i prvi republikanski predsjednik, ali i prvi uopće kojeg je ta sudbina zadesila tijekom prvog mandata i to još tijekom izborne godine. Glasujući za dva članka impeachmenta zbog zlouporabe vlasti i opstrukcije Kongresa, Zastupnički je dom odlučio o opozivu predsjednika, Donalda Trumpa ili kako navodi Hunter DeRensis u članku „Trump’s Fate Now Rests With The Senate“ objavljenom u The National Interest (18.12.2019.) demokratski su zastupnici, s obzirom na većinu koju imaju u ovom Domu „nagradili svoju bazu poklonom koji se nalazi na listi njihovih želja godinama“ (gifted their base with the present they’ve had on their wish list for years). Za članak o zlouporabi položaja glasalo je 230 zastupnika, dok je protiv bilo 197, uključujući dvojicu demokrata, jedan je bio uzdržan. Drugi članak optužbe — opstrukcija Kongresa, bio je podržan glasovima 229 demokrata, uključujući i jednog neovisnog kongresmena, dok je protiv bilo 198 zastupnika, uključujući trojicu demokrata i jednog suzdržanog.

Otvarajući dvanaestosatnu žestoku raspravu, predsjedavajuća Zastupničkog doma, Nancy Pelosy, izrekla je optužbe koje se do sada nisu čule u američkoj politici: „Stvar je u tome što predsjednik predstavlja stalnu prijetnju našoj nacionalnoj sigurnosti i integritetu naših izbora kao temelju američke demokracije… ako ne djelujemo, mi zapostavljamo naše dužnosti, stoga nemamo izbora“. Naime, postupak opoziva ili tzv. „impeachment“ predviđen je američkim Ustavom kao političko-pravni institucionalni mehanizam koji se pokreće protiv predsjednika u slučaju izdaje nacionalnih interesa, primanja mita ili „ostalih kaznenih djela“.  Budući da tzv. „kazneno djelovanje“ nije jasno definirano u Ustavu, naknadno je Zastupnički dom američkog Kongresa odlučio da postupak opoziva u ovoj instituciji može biti pokrenut zbog ponašanja predsjednika koje podriva američke ustavne vrijednosti ili sramoti instituciju predsjednika (bez obzira jesu li ta djela kažnjiva prema odredbama zakona).

Do sada je u američkoj povijesti postupak opoziva bio pokrenut tek protiv nekolicine predsjednika (Andrew Johnson, 1868.; Richard Nixon, 1974. (obustavljen); Bill Clinton, 1998.) međutim, unatoč impeachmentu koji je bio izglasan u Zastupničkom domu, zapravo, nitko nije napustio Bijelu kuću putem glasovanja u Senatu. Sada je postupak opoziva pokrenut protiv očito najkontraverznijeg američkog predsjednika, Donalda Trumpa, zbog odluke njegove administracije da vojnu pomoć Sjedinjenih Država Ukrajini uvjetuje istragom protiv Joe Bidena, bivšeg potpredsjednika SAD-a u Obaminoj administraciji (2009.-2017.). Spornim se pokazao telefonski razgovor od 25. srpnja 2019. između ukrajinskog predsjednika Zelenskog i Trampa kojem je povod bila isporuka vojne pomoći u vrijednosti od 400 milijuna dolara koju je Ukrajina trebala primiti od SAD-a. Prema transkriptu razgovora, američki je predsednik izrazio zabrinutost zbog visoke razine korupcije u Ukrajini, kao i zbog hakerskih napada koji su dolazili iz ove zemlje. Pri kraju razgovora Tramp je napomenuo da bi bilo dobro ukoliko bi ukrajinske vlasti istražile poslovanje Huntera Bidena, sina Joea Bidena. Naime bivši se potpredsjednik javno pohvalio da je utjecao na odluku ukrajinske vlade da generalni državni tužitelj, koji je istraživao i poslove Bidenovog sina, bude smijenjen. Zelenski je odgovorio da će novi državni tužitelj, koji će uskoro biti izabran, istražiti poslove Burisme, najveće ukrajinske plinske kompanije.

Kada je transkript razgovora, dospio u javnost, članovi Demokratske stranke optužili su Trampa da je pomoću državnih instrumenata (što je u ovom slučaju vojna pomoć) ucjenjivao Zelenskog kako bi osigurao prednost nad Bidenom, potencijalnim predsjedničkim kandidatom na sljedećim izborima. Nancy Pelosi, šefica većine u Predstavničkom domu pokrenula je službenu istragu s ciljem mogućeg opoziva Donalda Trampa i tada se okršaj zakotrljao.

Dakle, umjesto da cjelokupna američka javnost usmjeri pozornost na evidentne koruptivne aktivnosti obitelji Biden, istraga i bijes američkog establishmenta usmjerila se na predsjednika Trumpa. Naime, prema podacima koje je objavila ukrajinska vlada, vlasnici privatne ukrajinske plinske kompanije Burisme platili su Hunteru Bidenu 3.166.000 dolara za zaštitu. Prema izvješću ukrajinskih dužnosnika Burisma je vršila pritisak i na State Department kako bi intervenirao s ciljem okončanja ukrajinske istrage koja se zbog korupcije provodila nad kompanijom. Upravo je to odradila Obamina administracija, a Joe Biden je kao američki potpredsjednik i ključna osoba zadužena za Ukrajinu prisilio bivšeg ukrajinskog predsjednika, Porošenka, na otpuštanje ukrajinskog tužitelja koji je provodio istragu. Predsjednik Ukrajine je tako dobio rok od šest sati da otpusti tužitelja, čime je istraga završena.



Nakon cijele priče logično bi bilo zapitati se zbog čega se pod istragom našao predsjednik Trump, a ne Biden i Obama.  Hunter Biden je od ranije poznat po sumnjivim poslovima koji ipak nikada nisu bili toliko kontraverzni da bi ugrozili političku karijeru njegovog oca. Ipak, upitno je koliko će percepcija o nepotizmu utjecati na Bidenove šanse za dobijanje predsedničke kandidature.

Trump je odbio surađivati ​​u procesu pokrenutim u Zastupničkom domu, braneći čak i  svojim službenicima (administraciji Bijele kuće) da odgovore na kongresne zahtjeve, a  u žestokom pismu napisanom na šest stranica, te upućenom Nancy Pelosi, dan prije odluke, uporedio je glasovanje o opozivu sa „Star Chamberom“ i progonom vještica, nazvao ga nezakonitim „državnim udarom“ i „ratom protiv američke demokracije“.  Takva zločestoća kojom se služi radikalna ljevica predstavlja napad na Ameriku i Republikansku stranku, tvitao je predsjednik Trump, koji je također ponovio niz vrlo diskreditirajućih teza o svom političkom suparniku Joeu Bidenu, njegovom sinu Hunteru Bidenu i njihovoj povezanosti s Ukrajinom. Pelosi je poslije izjavila novinarima da je pismo “stvarno bolesno.”

Mnogi republikanci ovu aferu doživljavaju kao slučaj kongresnog zadiranja u predsjedničke ovlasti kojim Zastupnički dom nastoji povratiti dio svog utjecaja u vanjskoj politici koji je tijekom proteklih desetljeća, gotovo neprimjetno „prebačen“ u Bijelu kuću, odnosno na Predsjednika. U slučaju predsjednika Trumpa, sasvim je očito da demokrati i ovaj politički proces, slabo utemeljen na pravnim činjenicama, nastoje iskoristiti kako bi poništili izborne rezultate iz 2016. godine na kojima je Hillary Clinton izgubila, ali i spriječiti Trumpovu kandidaturu na skorašnjim predsjedničkim izborima. Republikanski zastupnici smatraju da je postupak impeachmenta proveden u Zastupničkom domu bio nepošten, budući da su demokrati ubrzali proces i odbili dopustiti svjedočenje relevantnih svjedoka koje su republikanci predložili. Inzistiraju na tome da predsjednik Trump nije počinio nikakav zločin u svojoj komunikaciji s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, pa je republikanski izaslanik Barry Loudermilk usporedio istragu s progonom Isusa Krista: „Kad je Isus lažno optužen za izdaju, Poncije Pilat dao je Isusu priliku da se suoči sa svojim tužiteljima. Tijekom tog lažnog suđenja Pontius Pilate je Isusu pružio više prava nego što su to demokrati omogućili svom predsjedniku u ovom procesu “, rekao je Loudermilk.

Podrška predsjedniku Trumpu neočekivano je stigla i od ruskog predsjednika, Vladimira Putina, koji je tijekom godišnjeg obraćanja novinarima rekao da je riječ o „unutarnjoj političkoj borbi koja će se nastaviti“, budući da sada demokrate koji su izgubili na izborima, pokušavaju do rezultata doći izvještačenim načinima. Prvo su iznosili optužbe vezane za Moskvu, ali se to nije potvrdilo, a sada su našli drugi povod — vrše pritisak na Trampa zbog Ukrajine, izjavio je Putin, te dodao da sumnja da će Senat donijeti konačnu odluku o opozivu Trampa.

Cijeli se postupak u siječnju prebacuje u Senat i tada započinje “suđenje” kojem predsjedava  predsjedavajući Vrhovnog suda, kao „glavni sudac“, (trenutno sudac John Roberts). Ukoliko dvije trećine senatora podrži smjenu predsednika, on mora napustiti funkciju predsjednika, time i Bijelu kuću.  Međutim , u izjavi danoj medijima neposredno nakon glasanja, Pelosi je sugerirala da neće biti spremna izglasane članke o opozivu uputiti Senatu, sve dok ne bude uvjerena da će postupak u Senatu biti pošten. “Do sada nismo vidjeli ništa što bi nam bilo fer”, rekla je Pelosi.

Postupak opoziva duboko je podijelio Sjedinjene Države. Širom zemlje održavaju se demonstracije i marševi kao podrška opozivu, međutim, Trump također ima svoje pristaše koji se protive njegovom uklanjanju. Postupak opoziva se seli u Senat u kojem Republikanska stranka ima većinu i stoga je malo vjerojatno da će predsjednik biti opozvan. Kako su predstojeći predsjednički izbori, kao i izbori za trećinu Senata (35 senatora) glavni ulog u najnovijoj igri Demokrata ostaje otvoreno pitanje hoće li im se ona isplatiti.  Američki se establishment koji toliko gorljivo želi smijeniti Trumpa susreće s vrlo kompliciranim političkim relacijama. Čini se da prikupljeni dokazi nisu dostatno uvjerljivi za republikanske birače koji ne vjeruju da je Donald Trump zloupotrijebio predsjedničku poziciju. Naime, kako se može korupcijom smatrati volja predsjednika da istraži korupciju u zemlji koja je ovisna o američkoj pomoći, osobito ako je u koruptivne aktivnosti upleten sin bivšeg potpredsjednika, Joa Bidena. U najmanju ruku, teze, time i optužbe ciljano su zamijenjene.

Demokrati naglašavaju da vođa senatske većine Mitch McConnell nikada neće održati pošteno suđenje, međutim, nesumnjivo su svjesni slabosti svojih optužbi, ali i činjenice da Senat nema nameru da glasa za opoziv, jer više od 85 posto republikanaca podržava Trampa i teško da bi se bilo tko iz Republikanske stranke u predizbornoj godini odlučio na „iskakanje“. Već smo imali priliku vidjeti da je glasovanje u Zastupničkom domu homogeniziralo republikanske zastupnike koji su do jednog odbili podržati opoziv predsjednika. U svakom slučaju, izglasani opoziv u Zastupničkom domu može za demokrate postati Pirova pobjeda, budući da su cijelom aferom u kojoj su objelodanjenje sve činjenice koje govore o poslovima i legalnoj korupciji njihovog glavnog predsjedničkog kandidata (koji je upravljao i obojenom revolucijom u Ukrajini 2014.) bitno smanjili šanse Joa Bidena. Dok vođa senatske većine, Mitch McConnell, kao i sam Trump žele ubrzati i produbiti proces, demokratima, zapravo, odgovara odugovlačenje kojim bi (izvlačenjem novih afera) ciljano oslabili rejting Donalda Trumpa u kampanji za skorašnje predsjedničke izbore. U Senatu je moguć i neugodan zaokret za demokrate, budući da je republikanski senator, Lindsey Graham, zatražio od državnog tajnika, Mikea Pompea da objavi zapise razgovora između Porošenka i Bidena. Ako je Zastupnički dom raspravljao o Trumpu, Senat u konačnici može raspravljati o Bidenu, a Trumpova administracija ima nesumnjivo brojne dokaze kojima dodatno može diskreditirati mogućeg demokratskog kandidata za predsjednika.

Temelji za impeachment su različiti, ali je izgledno da će, bez obzira na epilog, američka demokracija biti najveća žrtva. Riječ je o političkoj odluci, stoga je za procjenu mogućnosti impeachmenta potrebno obratiti pozornost na podršku koju predsjednik ima u oba doma Kongresa. Međutim, nije izvjesno da će u Senatu postojati većina za smjenu predsednika. Republikanci u Senatu imaju većinu, a postupak opoziva pokrenut u Zastupničkom domu ih je homogenizirao u potpunosti (ni jedan republikanac nije glasao za opoziv Trumpa). Prema rezultatima različitih istraživanja javnog mnjenja, manje od 50% Amerikanaca podržava predsjednikovu smjenu, a podrška neprekidno opada. Demokrati koji Trumpa ne mogu pobijediti na izborima, koriste sva moguća sredstva ne bi li ga smijenili i isključili iz političkog života. Možda je najbolju analizu još jedne u nizu afera kojom ga američka „duboka država“ nastoji smijeniti, dao sam predsjednik Trump koji je istragu Predstavničkog doma, te zahtjev za impeachmentom nazvao “najvećim lovom na vještice u povijesti”.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI