Turski medij: Što Rusija planira s Karabahom? Rusko državljanstvo Armencima?

Turski mediji i dalje s velikom pozornošću prate zbivanja na kavkaškom prostoru u kontekstu nedavno završenog rata u Nagorno Karabahu. Iako se ona u golemoj većini slučajeva promatraju kao nedvojbeni zajednički veliki uspjeh Azerbajdžana i turske vanjske politike, što je ovjenčano nedavnim vojnim mimohodom u Bakuu (na njemu su sudjelovale i pojedine postrojbe turske vojske) kojem su zajednički nazočili predsjednici dviju država Ilham Aliyev i Recep Tayyip Erdogan, ima i onih medija koji se bave propitivanjem stanja u samom Nagorno Karabahu u smislu njegove budućnosti. Naime, ta je regija, koja u međunarodno-pravnom smislu pripada Azerbajdžanu, ako izuzmemo njezine manje dijelove i grad Šušu ostala pod vlašću lokalnih armenskih snaga i političkog vodstva u njenom administrativnom središtu  Stepanakertu, dok je azerbajdžanska vojska vojnom operacijom uspjela vratiti pojedine zone svog teritorija koje okružuju Nagorno Karabah, dok će preostale (od njih ukupno 7) uskoro preuzeti od armenske vojske sukladno trojnom sporazumu o završetku rata između Azerbajdžana, Armenije i Rusije.

Sporazumom su se, također, ruske mirovne snage rasporedile između sukobljenih strana na dosegnutim linijama razgraničenja na dan potpisivanja sporazuma 9. studenog, u Lačinskom koridoru koji povezuje Nagorno Karabah i Armeniju, kao i u samom Nagorno Karabahu.

I baš ovim posljednjim danas se bavi turski medij Haberturk, čiji autor Kürşad Zorlu smatra kako se čini da proces u Karabahu i Južnom Kavkazu ulazi u novu fazu i da se  Rusija neće zaustaviti na onome što je postigla tj. da će pokušati iskoristiti armenski čimbenik u svoju korist. A scenarij je navodno već razrađen.

Evo prijevoda teksta spomenutog turskog medija:

Iako je tekst o prekidu vatre kojim je okončan Karabahski rat usvojen pod vodstvom Rusije, treba naglasiti kako sporazum od 9 točaka zapravo nije konačni sporazum. Kraj predviđenog petogodišnjeg razdoblja ovisi o tome hoće li ga prekinuti jedna od strana. Ako ne, postoji snažna odredba da će se trenutačni uvjeti sporazuma nastaviti i dalje … Drugim riječima, ako se uvjeti sporazuma ne provode, doći će do njegovog prestanka važenja ili do ponovnog pregovaranja pod nadzorom Rusije …



Da, Azerbajdžan je oslobodio 7 svojih okupiranih zona, a uz to i grad Šušu. Povijesna pobjeda …

Međutim, ne treba zaboraviti da je ovaj sporazum realiziran kad je Azerbajdžan stekao očitu prednost na terenu, a također i međunarodno priznanje. Pashinyan (premijer Armenije) i Armenija govore, da sporazum nisu potpisali „mi bi smo izgubili i to“ mjesto gdje se sada nalaze raspoređeni ruski vojnici, dok se u zemlji nastavljaju prosvjedi protiv Pashinyana.

U ovom je trenutku pristup ruskog predsjednika Putina “očuvanju trenutačnog statusa quo Nagorno-Karabaha” izuzetno važan. Polazeći od toga, Nagorno-Karabah neće dobiti priznanje nijedne države svijeta, uključno i Armenije. Iako neki potezi u tom smjeru dolaze iz zemalja poput Francuske i Belgije, UN će morati uvažavati novu situaciju. Putin je na tiskovnoj konferenciji prije nekoliko dana rekao: „… status quo treba fiksirati i prenijeti u budućnost, uz osiguranje uspostave komunikacije između Nagorno-Karabaha i Armenije, za što je planirana uspostava Lačinskog koridora koji povezuje Armeniju i Nagorno-Karabah.”

Uz ovu ocjenu, pažnju mi ​​je privukao članak objavljen u armenskom tisku prije nekoliko dana. I prije sam na više mjesta čitao slične analize.

Želi li Rusija prebaciti u svoju korist  dugogodišnju ovisnost Nagorno-Karabaha o Armeniji?

Zapravo, uzimajući u obzir primjere na Krimu, Donbassu i Abhaziji, takva situacija nije u suprotnosti s vanjskom politikom Kremlja.

Planira se početak novih izravnih letova između Khankendija (Stepanakerta), gdje je raspoređena ruska vojska, i Moskve. Za to se vrše pripreme. U skoro vrijeme se u neposrednoj blizini zračne luke planira uspostaviti centar za humanitarnu pomoć i navodno ruska vojna baza. Prema tvrdnji koja se temelji na pojedinim ruskim izvorima, udio govornika ruskog jezika u Nagorno-Karabahu postupno će se povećavati. U pripremi su i izgradnje prometnica, škola i velika ulaganja u infrastrukturu. Neki izvori ne kriju da se razmatra čak i dodjela Armencima (u Nagorno Karabahu, op. GN.) ruskog državljanstva. Takozvani predsjednik (N. Karabaha) Arayik Harutyunyan otišao je u posjet Moskvi nakon završetka rata, ali nije dobio pozornost koju je očekivao.

Ukratko, čini se da je proces u Karabahu i na Južnom Kavkazu zakoračio u novi početak, zaključuje autor današnjeg teksta u turskom mediju Haberturk.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI