Opskrba prirodnim plinom za Europu mogao bi biti veliki rizik. Europske nacije mogle bi se natjecati s azijskim oko tekućeg plina koji dolazi brodovima, piše Associated Press, a prenosi Geopolitika.news.
Međunarodna agencija za energiju sa sjedištem u Parizu istaknula je u svom tromjesečnom izvješću o plinu da će 27 zemalja Europske unije morati smanjiti upotrebu prirodnog plina za 13% tijekom zime u slučaju potpunog prekida dovoda plina iz Rusije. Velik dio tog smanjenja trebao bi proizaći iz ponašanja potrošača kao što je smanjivanje termostata za 1 stupanj i podešavanje temperature bojlera, kao i industrijsko i komunalno očuvanje, objavila je grupa. Europska unija u petak je pristala naložiti smanjenje potrošnje električne energije za najmanje 5% tijekom sati najviše cijene.
Još samo nešto malo ruskog plina stiže cjevovodima kroz Ukrajinu u Slovačku i preko Crnog mora kroz Tursku u Bugarsku. Dvije druge rute, ispod Baltičkog mora do Njemačke i kroz Bjelorusiju i Poljsku, zatvorene su. Još jedna opasnost koju je istaknula studija bila je kasna zimska hladnoća, što bi bilo posebno izazovno jer podzemne rezerve plina teku sporije na kraju sezone zbog manje plina i nižeg tlaka u skladišnim kavernama. EU je već napunio skladište na 88%, ispred svog cilja od 80% prije zime. IEA je pretpostavila da će biti potrebno 90% u scenariju prekida isporuka plina iz Rusije.
Poduzeća u Europi već su smanjila upotrebu prirodnog plina napuštanjem energetski intenzivnih aktivnosti kao što je proizvodnja čelika i gnojiva, dok manja poduzeća poput pekara osjećaju ozbiljne probleme s troškovima. Visoke cijene prirodnog plina, koji se koristi za grijanje domova, proizvodnju električne energije i mnoštvo industrijskih procesa, potiču rekordnu potrošačku inflaciju od 10% u 19 zemalja EU-a koje koriste zajedničku valutu euro. Visoke cijene energenata toliko slabe kupovnu moć potrošača da ekonomisti predviđaju recesiju krajem ove i početkom iduće godine.
Europske vlade i komunalna poduzeća nadoknadili su velik dio ruskog manjka kupnjom skupih zaliha ukapljenog prirodnog plina ili LNG-a koji dolazi brodovima iz zemalja kao što su SAD i Katar te dobivanjem povećanih opskrba plinovodima iz Norveške i Azerbajdžana. Cilj je spriječiti da razine skladišta padnu toliko da vlade moraju omjeriti plin tvrtkama. Skladištenje plina mora ostati iznad 33% za sigurnu zimu, prema IEA-i, dok razine ispod te riskiraju nestašice u slučaju kasnog zahlađenja. Niže razine također bi otežale Europi ponovno punjenje skladišta sljedećeg ljeta, dok bi veće rezerve od očuvanja pomogle u snižavanju iznimno visokih cijena energije.
Francuska premijerka Élisabeth Borne u ponedjeljak je umanjila zabrinutost zbog nestašice plina, rekavši da je njezina zemlja diversificirala svoje opskrbe i napunila zalihe “do maksimuma”. “Spremni smo dočekati ovu zimu”, rekla je u donjem domu francuskog parlamenta. Ponavljajući težnju svoje vlade za uštedom energije, Borne je dodala da nema rizika od nestašice energije u nadolazećim mjesecima “ako svatko odigra svoju ulogu”.
Europski čelnici tvrde da je smanjenje isporuka ruskog plina energetska ucjena s ciljem vršenja pritiska na vlade zbog njihove potpore Ukrajini i sankcija protiv Moskve. Budući da je Rusija ovog mjeseca zaustavila protok plina kroz plinovod Sjeverni tok 1 koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, on i paralelni Sjeverni tok 2 — izgrađen, ali nikada pušten u rad nakon što ga je Njemačka odbila certificirati — oštećeni su u podvodnim eksplozijama za koje europske vlade kažu da su sabotaža.
Potražnja za ukapljenim plinom podigla je cijene i smanjila ponudu do te mjere da si ga siromašnije zemlje u Aziji ne mogu priuštiti. Bangladeš se suočava s raširenim nestancima struje, dok se Pakistan suočava sa stalnim nestancima struje i uveo je skraćeno radno vrijeme kako bi trgovine i tvornice mogle štedjeti struju. “Međuregionalno natjecanje u nabavi LNG-a moglo bi stvoriti dodatne napetosti, budući da bi dodatne europske potrebe stavile veći pritisak na druge kupce, posebno u Aziji, a obratno, hladnoće u sjeveroistočnoj Aziji mogle bi ograničiti pristup Europe LNG-u”, rekla je agencija. Plinska kriza u Europi također je lišila azijske zemlje ograničenog broja plutajućih terminala za regasifikaciju, za koje se očekivalo da će igrati glavnu ulogu u uvozu LNG-a u jugoistočnoj Aziji. Europa je osigurala 12 brodova i planira još devet.