Zašto podcjenjujemo domaće autore?, pita između ostalog Strukar u svom otvorenom pismu
Vedran Strukar uputio je otvoreno pismo HRT-u u kojem im savjetuje kako se plasirati na sam vrh Eurosonga.
Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovani!
Motiviran Vašim vrludanjem zadnjih godina oko izbora pjesme i izvođača koji će nas predstavljati na Eurosongu i Vašim sarkastičnim pozivom “ako netko ima nešto pametnije da to i predloži” nakon 20-godišnjeg medijskog iskustva u show businessu, slobodan sam Vam savjetovati slijedeće.
Prije nego što predložim dvije konkretne PR strategije za koje smatram da nas mogu plasirati u sam vrh Eurosonga dogodine, evo nekoliko nužnih preduvjeta.
Pjesma. Pjesma je jedan od ključnih faktora i treba biti lakopamtljiva i energična kako bi već nakon prvog slušanja publici diljem Europe ušla u uho. Uopće nam nije potreban pompozan izvođač koji se na Eurosongu želi dokazati da zna pjevati nego izvođač korektnih glasovnih mogućnosti koji nas u live izvedbi neće osramotiti, ali i koji ima snažnu karizmu i djeluje simpatično u neposrednom kontaktu. Na toj pozornici konkurencija se međusobno kolje već desetljećima, delegacije koriste brojne adute i trikove kako bi se nametnuli publici u te tri minute i doista nema potrebe za filozofiranjem što često zadnje godine slušamo s naše “dalekovidnice”.
Autori. Zašto podcjenjujemo domaće autore? Hrvatska ima toliko sjajnih i plodnih skladatelja, tekstopisaca, producenata, aranžera, a našim predstavnicima i “izbornicima” na HRT-u zadnjih godina domaći autori su smetnja umjesto da budu partneri te ih otvoreno šikaniraju. Sinergija u ekipi time bi bila puno veća. Poštedite nas vlastitog glazbenog ukusa i poštujte trendove koje voli publika kako u zemlji, tako i u cijeloj regiji i Europi. Nema nikad uspjeha ako ignorirate ukus publike.
Novac. Sredstva koja HRT koristi za naše sudjelovanje na Eurosongu ne treba trošiti da službena delegacija Eurosong koristi kao godišnji odmor za sebe, svoje prijatelje i obitelj, nego da se sredstva umjesto na reprezentaciju za sebe po najskupljim restoranim i hotelima za njih same, namjenski troše za što kvalitetniji i atraktivniji video spot, medijsku promociju te scenski nastup. Žalosno je da se više novaca troši kako bi se na Eurosongu provodili žene, djeca, babe i stričevi i/ili ostali koji s nastupom nemaju veze umjesto da se ta sredstva ulažu u produkciju izvođača.
Ako se budu poštovali gore navedeni prijedlozi, evo i dvije konkretne PR strategije u kojima hrvatski predstavnik, apsolutno tvrdim, dogodine neće silaziti s naslovnica svjetskih medija i time nas u startu učiniti favoritima. A kao što svi jako dobro znamo, onaj tko se među prvima prometne u favorita, prva tri mjesta na kladionicama, doslovno uvijek na kraju pobjeđuje.
1. IVO JOSIPOVIĆ I ANDREA ŠUŠNJARA
Bivši hrvatski predsjednik profesionalni je glazbenik, pijanist i skladatelj. Nikad na Euroviziji nije nastupao neki državnik. To je već potpuni kuriozitet koji će privući maksimalnu pažnju. Zamislite sad Mister presidenta Josipovića na klaviru i slatku Andreu stiliziranu kao Marilyn Monroe u ljubavnoj baladi. Nema medija u Europi koji ih neće uspoređivati s JFK-om i Marilyn; da ne govorimo o medijskoj histeriji koja će dominirati ako se kreativno doradi njihov scenski nastup o čemu možemo naknadno diskutirati. Pjesma mora biti ljubavne tematike jer bi iskorak u drugom pravcu srušio kompletnu sliku.
2. SESTRA DIJANA LONČAREK & CO.
Ovaj slavuj iz zagorske Pačetine, uvjerio sam se osobno, ima takvu zaraznu pozitivnu karizmu da je ne možete ne obožavati već prilikom upoznavanja. Časna sestra Diana sjajno pjeva, fantastično je talentirana za ples i glumu i njezin angažman doista bi mogao biti pun pogodak. Zamislite sada da joj na sceni pridružimo prateće vokale još pet različitih etničkih podrijetla i da nastupe s moćnom, plesnom energičnom pjesmom, radnog naslova, primjerice, “Love is all around us”. Podrazumijeva se da bi takav nastup neodoljivo podsjećao na Whoopi Goldberg i film Redovnice nastupaju, ali to nam zapravo samo olakšava posao. Naša časna sestra Diana s još pet pratećih vokala (crnkinja, muslimanka, Azijatkinja, itd..) poslala bi u svijet vrlo jasnu sliku tolerancije koju Eurosong toliko promovira. Nemojte zaboraviti i afinitete eurovizijske publike koja od pamtivjeka uvijek izdašno svojim glasovima nagrađuje takve ekperimente. Vjerujem da se i naš dobri i simpatični papa Franjo ne bi mogao ne oglasiti na ovu slatku glazbenu priču i zato već sutra možete planirati Eurosong u Hrvatskoj 2019. godine.