Bošnjaković koji je uništio 300 tisuća građana opet ministar pravosuđa

Bošnjakovića se oduvijek smatralo Šeksovim kadrom. Photo: Zarko Basic/PIXSELL

Hoće li sada kao novi ministar pravosuđa krenuti u izmjenu Ovršnog zakona, koji je do sada prekrajan više od 100 puta ili će sve ostati isto? Članovi Udruge Blokirani već najavljuju prikupljanje peticije za rušenje Ovršnog zakona, a u tijeku je i organizacija prosvjeda diljem Hrvatske protiv ovakvog nakaradnog zakona

Novi/stari ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković, autor je i zloglasnog Ovršnog zakona, čime je u njegovom  mandatu prije sedam godina zaživjela jedna od većih pljački hrvatskoga naroda. Od dana donošenja zakona, u Hrvatskoj je provedeno više od 7 milijuna ovrha, odnosno, svaki građanin je blokiran – dva puta!? Ukupan dug 330 tisuća ovršenih građana trenutno iznosi više od 43 milijarde kuna, s time da otprilike 8 milijardi odlazi na stvarna davanja, dok se ostatak iznosa odnosi na davanja Fini, javnim bilježnicima, sudovima, odvjetnicima, te za  kamate.

Dakle, ovršni zakon donio je novi/stari ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. U svom mandatu prekrajao ga je i tadašnji ministar Orsat Miljenić, koji je i sam putem svog odvjetničkoga ureda zarađivao milijune upravo na ovrhama i blokadama računa. Hoće li Bošnjaković sada krenuti u izmjenu Ovršnog zakona, koji je do sada prekrajan više od 100 puta ili će sve ostati isto? Članovi Udruge Blokirani već najavljuju prikupljanje peticije za rušenje Ovršnog zakona, a u tijeku je i organizacija prosvjeda diljem Hrvatske protiv ovakvog nakaradnog zakona. Stiže li, napokon,  s novim HDZ-ovim ministrom Bošnjakovićem,  rješenje za više od 330 tisuća blokiranih građana, od kojih su već mnogi pobjegli iz zemlje glavom bez obzira? Hoće li on riješiti ovaj problem i ima li nade za stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj?

Broj blokiranih raste, rastu i dugovanja 

Naime, podaci sa stranica Udruge „Blokirani“ su zastrašujući – svaki dan ih kontaktiraju građani kojima stižu nove opomene, ovrhe, zahtjevi za blokadama i oduzimanjem imovine. Na stotine tisuća njih već godinama žive u blokadama i imaju zaštićene račune, no njihov se dug ne smanjuje i ne uspijevaju izaći iz tog začaranoga kruga. Tako na stranici Blokiranih stoji kako je Financijska agencija (Fina) zbog neizvršenih osnova za plaćanje, od 2011. do 2016. godine provela 7,8 milijuna ovrha, od čega 71 posto pljenidbi. Građani tako u ovom trenutku duguju više od 42 milijarde kuna, odnosno više od kompletnog hrvatskog gospodarstva.

Zastara na dugovanje ne postoji, dug raste iz mjeseca u mjesec i državi nije važno hoćete li ga otplatiti na vrijeme – ako ne uspijete, dugovanje se prenosi na nasljednike, čak i na maloljetne osobe, kao što je nedavno bio slučaj u Slavoniji, kada je djed unuku ostavio trošnu kućicu u nasljedstvo. Od početnih 6 milijardi kuna, država, Fina, odvjetnici i bilježnici uspjeli su „natući“ 42 milijarde kuna duga, a koji je u stvari iznos potraživanja prema građanima – brojke ne postoje. Kako kažu u Udruzi, stvarni dug iznosi oko 8 milijardi kuna, dok  ostalo odlazi na naknade, troškove i kamate. Kada provjerite barem i jedan zahtjev za pokretanje prisilne naplate dugovanja, ta brojka je sasvim opravdana.



Na prosječan dug od 100 kuna, primjerice, građanin je dužan platiti 180 kuna javnom bilježniku, 280 kuna naknade Fini i još 300 kuna odvjetničkom uredu, što znači da se dugovanje plaća sedmerostruko! Tu, dakako, ne ubrajamo kamate, koje rastu proporcionalno trajanju dugovanja, pa postoje brojni primjeri građana koji usprkos višegodišnjim blokadama i oduzimanjima  trećina primanja – danas duguju više novca nego kada su ovršeni.

Bez stana zbog 1400 kuna pričuve!?

Javnost je nedavno sablaznila priča o Danici Pavlić koja je prije nekoliko godina trbuhom za kruhom otišla raditi i živjeti u Njemačku. Kada se u ožujku ove godine vratila kući u Koprivnicu, na ulasku u svoj stan zatekla je nepoznatu ženu i muškarca koji su skidali pločicu s njezinim prezimenom s vrata stana. Objasnili su joj da je ovo sada njihov stan i da su ga kupili na dražbi. Tek tada je doznala kako je dugovala 1400 kuna za stambenu pričuvu i da je zbog tog duga i kamata, pokrenuta ovrha nad stanom koji je prodan bez njezina znanja prošle godine u studenom. Kako je nesretna žena živjela u Njemačkoj i u Hrvatskoj nije imala račune, jedini put kojim se moglo naplatiti dugovanje bila je prodaja stana, bez obzira što vlasnica nije ni znala da uopće postoji dugovanje, niti da je pokrenuta ovrha nad njom. U pošti nikad nije dobivala nikakve opomene, a riječ je o neplaćenoj pričuvi iz 2011 godine, za koju se ni ne sjeća da nije plaćena. Drugi računi, za struju, plin, vodu – su uredno stizali i ona ih je podmirivala.

O tome da joj se stan našao na bubnju i da je prodan  za petinu stvarne cijene, doznala je prekasno, pa  je njena pravosudna priča, nažalost,  najvjerojatnije završena. Da tragedija bude veća, dug od 1400 kuna narastao je sa sudskim troškovima na 75.000 kuna, dok se preostali novac od prodaje stana – otprilike 100-tinjak tisuća kuna – još uvijek nalazi na računu Suda u Koprivnici. Vlasnica stana, tvrde na Sudu, nakon odlaska u inozemstvo, nije prijavila boravište u Njemačkoj, pa policija nije imala njezinu adresu. Da su znali za to, poslali bi joj opomene i prijedlog za ovrhu, pa se njezin stan ne bi prodao na javnoj dražbi.

No, kako je moguće zbog duga manjeg od 200 eura izgubiti jedinu nekretninu, pita se i sama vlasnica stana? Zakon je tu jasan – dužnik može izgubiti i jedini krov nad glavom jer državu nije briga ima li gdje živjeti i hoće li mu obitelj završiti na cesti. Da bi toj priči uskoro mogao doći kraj, potvrđuje i slučaj slovenskog državljanina kojem je sud prodao kuću zbog duga za vodu od 124 eura.

Strasbourg vraća nadu!

Naime, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, donio je presudu u njegovu korist i naložio Sloveniji da Zoranu Vaskrsiću isplati 85 tisuća eura odštete jer je prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima i onemogućila „mirno uživanje“ u vlastitoj imovini. U povijesnoj presudi naglašeno je kako je slovenski sud propustio uvidjeti pravednu ravnotežu između općeg interesa zajednice i osnovnih prava pojedinaca. Obitelj će tako s dobivenim novcem zasigurno moći kupiti novu kuću –  njihov jedini dom već je odavno u rukama drugih vlasnika i ne postoji način da je obitelj Vaskrsić vrati u svoje ruke.

No, upravo će ovakve presude pomoći mnogim hrvatskim građanima koji su zbog dugovanja i nemogućnosti otplate kredita izbačeni iz svojih domova. Takav je i slučaj dragovoljca Domovinskog rata, Mirka Dukića, kojeg su iz stana na zagrebačkom Svetom Duhu izbacile nelegalne i nezakonite RBA zadruge iz Austrije, prodavši mu stan vrijedan 160 tisuća eura za desetinu cijene. I njemu i njegovoj obitelji to je bio jedini dom, a kredit koji je podigao kod austrijskih lihvara bio je nemoguć za otplatiti, budući da su mu Austrijanci svaki mjesec slali nove i uvećane uplatnice.

I on će zadovoljštinu morati potražiti na sudu, očito europskom, budući da mu je nekretnina oduzeta po zakonu i račun ovršen putem suda, odvjetnika i bilježnika.

 

Rast broja blokiranih od 2010. – 2017. godine (Fina)

Od 25.606 do 328.872 građana u samo 7 godina!

Prosinac 2010. godine:  25.606 građana u blokadi ( obrtnici, samozaposleni);

Siječanj 2011. godine:  77.911 građana u blokadi. Dug iznosi 6,019 milijardi kuna;
Lipanj 2011. godine: 166.000 građana u blokadi;
Prosinac 2011. godine:  219.421 građana u blokadi;

Ožujak 2012. godine: 212.317 građana u blokadi. Dug iznosi 13 milijardi kuna;

Prosinac 2013. godine:  299.795 građana u blokadi. Dug iznosi 23,82 milijardi kuna;

Siječanj  2014. godine: 307.406 građana u blokadi. Dug iznosi 24,45 milijardi kuna;
Studeni 2014. godine: 322.500 građana u blokadi. Dug iznosi 31,06 milijarde kuna i prerastao je iznos duga hrvatske privrede! 47.828 blokiranih poslovnih subjekata s 28,9 milijardi kuna duga;

Svibanj  2015. godine: 320 214 građana u blokadi.  Dug iznosi33,61 milijardi kuna;
Rujan  2015. godine: 320.952 građana u blokadi. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kuna;

Siječanj  2016. godine: 324.424 građana u blokadi . Dug iznosi 36,99 milijardi kuna;
29. veljače 2016. u blokadi   327.616 građana. Dug građana iznosio je 37,32 milijarde kuna;
31. ožujka 2016. u blokadi   328.532 građana. Dug građana  iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec;
30. lipnja 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana. Dug građana iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9 posto više u odnosu na prethodni mjesec;

Ožujak 2017. godine:  u blokadi 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna;

  1. travnja 2017. u blokadi 328.872 građana. Dug građana iznosio je 42,19 milijardi kuna, što je za 0,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec.

Samo na primjeru ovrha za pretplatu HRT-a, Odvjetničko društvo Hanžeković uprihodilo je 55 milijuna kuna

 

Zašto je Ovršni zakon prepun rupa i dubioza?

Ovrhe su biznis u milijardama kuna!

Nedavno je Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu   upozorio kako se ovrhe bilježnika u Europskoj uniji ne priznaju kao odluke sudova, što je već dobro uhodana praksa u našoj zemlji. Tako na osnovu biljega i pečata javnog bilježnika možete ovršiti koga god poželite, jer Fina ne provjerava istinitost ovrhe koja se provodi. Njoj je u interesu uzeti svoju naknadu zahvaljujući kojoj zarađuje milijarde! Podsjetimo da je Hrvatska jedina demokratska zemlja u kojoj još postoji Financijska agencija,   jedna od ostavština komunističkog sustava,   primjer kakav nemamo niti u jednoj istočnoj zemlji.

Cijela priča s javnim bilježnicima iscurila je u javnost kada je Općinski sud u Novom Zagrebu zatražio tumačenje – odnosi li se pojam „sud“ u Uredbi o europskom nalogu za izvršenje i Uredbi o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim sudovima i na – javne bilježnike. Iz suda Europske unije odgovorili su kako se “javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu smatrati ‘sudom’ ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje, ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Za rješenja o ovrsi koja oni donose, stoga se u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu, te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama.”

Upravo je to cijelo vrijeme tvrdio i Kolakušić, koji je prvi ispravno ustvrdio kako je glavna razlika između Hrvatske i ostalih država ta, što kod nas ovrhe provode neustavna tijela – javni bilježnici ili Financijska agencija – a drugdje to obavljaju sudovi. Govori se da je to učinjeno kako  bi se olakšao rad sudovima, ali i to je neistina – primjerice, u Sloveniji samo petero sudaca provodi ovrhe, naglasio je Kolakušić. Ovrhe su veliki biznis, riječ je  o milijardama kuna koje su završile u džepovima pojedinaca, zaključio je sudac Kolakušić. Na koga je točno mislio kada je izgovarao te riječi i nije teško zaključiti.

Samo na primjeru ovrha za pretplatu HRT-a, Odvjetničko društvo Hanžeković uprihodilo je 55 milijuna kuna. Novac je, branio se Hanžeković, utrošen na brojne plaće zaposlenika ureda jer je riječ o velikom poslu i dugotrajnoj proceduri, no teško je povjerovati kako niti jedan milijun od ovih spomenutih 55 nije završio u njegovom džepu. Taj „težak“ posao donio mu je većinski udjel u medijskom koncernu Hanza media, brojne nekretnine po Zagrebu i Jadranu, skijanja, ljetovanja, inozemne privatne škole i lagodan život. Na račun sirotinje koju je ovršio…

 

Pljačka hrvatskih građana

I malodobne ovršuju, zar ne?!

Nedavni primjer mlade djevojke o kojoj su pisali članovi Udruge Blokirani najzornije prikazuje sav kriminal i pljačku hrvatskih građana. Donosimo u cijelosti prepisku preuzetu s njihove Internet stranice – blokirani.hr, putem koje ih kontaktiraju građani:

„Poštovanje,
Imam 19 godina i prvi put sam se zaposlila. Radovala sam se i mislila da sam konačno spremna zarađivati i živjeti samostalno. No, šokirala sam se kad sam, putem bankomata, pokušala podići prvu plaću. S nevjericom sam shvatila da ne mogu, jer su mi svi računi blokirani! Nisam nikome dužna ni lipe. I nikakva mi obavijest nije stigla, nikakvo Ovršno rješenje.

Još je veći bio moj šok kad sam shvatila zašto sam blokirana i koliki je iznos blokade!
Blokirani su mi svi računi, na iznos od 611.000 kuna! 611.000 kuna!!! Ovrha za račun za vodu! Pa da ja održavam vodu za sve zagrebačke fontane, vjerujem da ne bih mogla toliko vode potrošiti.

Krenula sam u FINU! Rekli su mi da me blokirala Vodoopskrba, za račun za vodu na adresi na kojoj ja ne stanujem od 2005. godine, a i kada sam tamo stanovala bila sam maloljetnica, od tek devet godina! Tamo ne stanujemo od 2005. jer su moji roditelji dobili socijalni stan i nitko od nas ne stanuje tamo!

Ovrhe su, navodno, zaračunate unazad za period od 2007. godine za adresu Plinarsko naselje – 10000 Zagreb, no ja od 2005. godine živim na adresi Botinečka – 10020 Novi Zagreb.

Ponavljam, ovrhe su od 2007. pa sve do 2016. godine i to na moje ime,  s mojim OIB-om!
Ja sam rođena 2. 6. 1997. što zapravo znači da me terete za navodni dug od kad sam imala tek devet godina! Ne razumijem kako sam mogla biti uopće korisnik s toliko godina.  Što je najbitnije, moji roditelji plaćaju vodu na trenutnoj adresi, gdje nema potraživanja.

Išla sam u Vodoopskrbu da mi objasne. Tamo su mi odgovorili da mogu tužiti koga god žele, čak i da ima 2 godine i da ih ne zanima kako ću to riješiti. Tražila sam odgovornu osobu u Vodoopskrbi koja mi može objasniti, ali nisu mi htjeli pomoći ni savjetom. Nitko mi nije htio pojasniti što je stvarni dug, kolike su kamate, koliki su troškovi odvjetničkog i javnobilježničkog ureda.
Pišem vama u Udrugu Blokiranih i molim za pomoć, jer nemam se kome obratiti.

U FINI sam blokirana, oduzeli su mi od plaće oko 1000 kuna, a do 611.000 tisuća je još 610.000 duga, što ja ne mogu ovako otplatiti dok sam živa, a i moju će djecu dočekati ovakav ili još veći dug, jer kamate i troškovi postupka stalno rastu…

Molim Vas za pomoć.

Lijep pozdrav“,
(podaci poznati Udruzi Blokiranih)

No, pomoći za ovu djevojku nema. Kako sada stvari stoje, sve je po zakonu i propisu, pa dugovanja mogu plaćati i maloljetnici, pa čak i unuci. Ovaj dug će joj u idućih 30-ak godina narasti za još 600 tisuća kuna, pa su šanse da ga ikada podmiri male ili gotovo nikakve…

 

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI