Slobodan Mikac godinama obnaša funkciju direktora u privatnim poduzećima paralelno s funkcijom generalnog konzula

Photo: Marko Jurinec/PIXSELL

Koliko je moralno, je li riječ o sukobu ili uskladbi interesa to da Slobodan istovremeno obavlja funkciju direktora privatnih poduzeća i generalnog konzula - trebali bi odgovoriti MVPEI i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović

Rezultati proteklih lokalnih izbora za područje Varaždinske županije mnoge su šokirali. Radimir Čačić, jedan od suosnivača HNS-a, novi je župan, dok se bivši gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok u velikom stilu vratio na staru funkciju. Radimir Čačić, Ivan Čehok, Slobodan Mikac slove za jedne od bogatijih političara – i to ne samo Varaždinske županije već i šire, što je očiti dokaz da se od politike može dobro živjeti. Bivši Čehokov zamjenik, varaždinski dogradonačelnik (2009.-2011.), direktor Slobodne zone Varaždin (2001.-2005.), ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja (2006.-2009.), bivši pomoćnik ministra gospodarstva rada i poduzetništva (2005.-2006.), poduzetnik (2013.) mr. Slobodan Mikac svoju uspješnu poslovnu karijeru nastavio je od 1. prosinca 2015. godine u diplomaciji, na mjestu generalnog konzula Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji sa sjedištem u Zürichu.

Vesna Pusić nije uspjela doći na željeno mjesto glavne tajnice UN-a, ali je Mikac uspio – uz njezinu potporu – dobiti mjesto generalnog konzula u Zürichu.

I prije Züricha na listi najmoćnijih Hrvata

I prije negoli ga je Vesna Pusić „progurala“, a bivša suradnica iz Sanaderove vlade, sadašnja predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, uz prethodni supotpis premijera Zorana Milanovića, (uz punu potporu bivšega predsjednika Stjepana Mesića) imenovala ga za generalnog konzula RH u Švicarskoj, Slobodan Mikac nalazio se na listi najmoćnijih Hrvata. U imovinskoj kartici predanoj prilikom stupanja na funkciju zamjenika gradonačelnika Varaždina stoji popis pozamašne imovine. Uz tadašnju plaću na mjestu zamjenika gradonačelnika od 15.667 kuna, štednju u visini 55.000 eura, 60.000 kuna i 5.000 dolara Mikac je već tada bio vlasnik nekretnina u visini od gotovo milijun eura, a na više od polovice tog iznosa procijenjena je njegova kuća u Varaždinu. Uz to, Mikac je i suvlasnik kuće u Selcu, vikendice u Sv. Iliji, dviju prodavaonica u Koprivnici i Varaždinu, šume u Novom Marofu, te oranice na Braču površine 1500 četvornih metara. Bivši ravnatelj APIU-a prijavio je i vlasništvo nad udjelima ili dionicama u trinaest tvrtki i fondova, među kojima su i dionice HT-a, Janafa, Ingre i Sunčanog Hvara, te udjeli u PBZ-ovim investicijskim fondovima nominalne vrijednosti 547 tisuća kuna.

Ono što nije navedeno u imovinskoj kartici je da je Slobodan Mikac i osnivač i direktor nekoliko privatnih poduzeća. U veljači ove godine, kada smo uputili upit Ministarstvu gospodarstva u vezi poslovanja ugašene Agencije za promicanje izvoza i ulaganja u kojoj je Slobodan Mikac bio ravnatelj od 2006. do 2009. godine, bio je vlasnik i direktor trgovačkog društva Vis mentis d.o.o., CLEAN PARK j.d.o.o., te trgovačkog društva MBS GRADNJA d.o.o. Tek u ožujku 2017. nastale su promjene u Sudskom registru te je vidljivo pripajanje trgovačkog društva CLEAN PARK j.d.o.o. (koje je registrirano 2015.) i Vis mentis d.o.o. trgovačkom društvu MBS GRADNJA d.o.o. – što znači da je Mikac svih tih godina obnašao funkciju direktora u privatnim poduzećima, i to paralelno s obnašanjem funkcije generalnog konzula.



Preciznije, Slobodan Mikac svih prethodnih godina, ali i danas, iako je na platnoj listi Republike Hrvatske, obnaša i funkciju direktora vlastitog poduzeća MBS GRADNJA d.o.o. kojima su u ožujku 2017. pripojena i druga njegova poduzeća koja su aktivna od 2006. do danas.

Prema dostupnim podacima mr. Slobodan Mikac nije se baš iskazao na mjestu ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, ali mu zato privatne tvrtke koje je paralelno vodio posluju sasvim solidno.

APIU – promašeni projekt na teret države

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), kako se pokazalo, državi je gomilala rashode, ali su upravitelji državnih agencija iznimno imućni dečki. APIU je osnovan Uredbom Vlade RH od 29. kolovoza 2002. sa svrhom da donosi i usmjerava kapital u razvoj Hrvatske. Možda je ta namjera malo preusmjerena u privatne džepove? Glavna djelatnost Agencije je pružanje potpore hrvatskim izvoznicima prilikom njihova izlaska na strana tržišta radi povećanja izvoza roba i usluga i pružanje pomoći domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama kod ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Osnovna zadaća Agencije trebala je biti pružanje različitih usluga investitorima pri realizaciji ulagačkih projekata, predlaganje mjera za unaprjeđenje ulagačkog okruženja te prezentacija Hrvatske u inozemstvu kao poželjne ulagačke lokacije. U svrhu promicanje Hrvatske u svijetu i privlačenja investitora Agencija je 2006. osnovala i svoj Savjetodavni odbor sa 16 članova, a koji je okupljao stručnjake iz područja gospodarstva i znanosti. Cilj osnivanja Odbora bio je stručna i savjetodavna potpora u radu i djelovanju Agencije. Za predsjednika toga Odbora imenovan je Mladen Vedriš, dok su Darko Marinac i Uwe Gregorius imenovani zamjenicima predsjednika. Uwe Gregorius danas ima tvrtku za nekretnine u Zagrebu s bivšim šefom Hypo banke Markusom Ferstlom, koji trenutno vodi srbijansku podružnicu ruske VTB banke.

Mikac ostavio “velike dubioze” u APIU i Fondu za zapošljavanje i razvoj

No, vratimo se Mikcu. Nalaz Državne revizije o poslovanju Agencije za promicanje izvoza i ulaganja i Fonda za razvoj i zapošljavanje pokazao je da troškovi golemi, kamate neevidentirane, a dugovi nevraćeni. U „dobra stara vremena“ drugovi bi sazvali hitnu sjednicu na temu „Velike dubioze u tvrtki koju vodi drug Mikac“.

Tragom te informacije krenuli smo u istraživanje poslovanja Agencije i Fonda za razvoj i zapošljavanje, koji su svojevremeno poslužili kao slavina za izvlačenje novca. Od Državnog ureda za reviziju zatražili smo na uvid Reviziju poslovanja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, ali potpunu informaciju o poslovanju APIU-a nije moguće dobiti s ozbirom da od trenutka njezinog osnivanja pa sve do gašenja kontrola financijskog poslovanja nije provedena. Financijska izvješća nisu niti javno objavljena, jer Agencija kao državna institucija nije bila u obvezi dostavljati financijska izvješća na javnu objavu. Točnije, o poslovanju Agencije osim nekoliko šturih članaka na internetu, a koji su objavljivani prema izjavama čelnika i njihovim priopćenjima, nije moguće dobiti kvalitetne informacije, kao da je sve namjerno prekriveno velom tajne. Iz revizije koja je obavljena 2011. nad poslovanjem Ministarstva gospodarstva vidljivi su određeni podaci i o Agenciji i Fondu, koje donosimo u nastavku teksta.

Privatno se obogatio, Agenciju poslao u pakao

Slobodan Mikac dao je 2009. iznenadnu ostavku na mjesto ravnatelja Agencije te se kandidirao za mjesto zamjenika gradonačelnika Varaždina Ivana Čehoka, koju funkciju je obnašao do 2011. godine. Od 2013. godine, pak, nastavio se baviti privatnim poduzetništvom kao direktor prodaje u Solvis d.o.o., i u vlastitoj tvrtki MBS GRADNJA d.o.o. kojoj su pripojena društva Vis mentis d.o.o. i CLEAN PARK d.o.o. u kojoj je do tada funkciju direktora obavljao Ivan Sebastijan Mikac (čije su tvrtke pak brisane u stečaju ili u likvidaciji). Zanimljive su djelatnosti za koje su registrirana poduzeća koja su egzistirala i za vrijeme obnašanja funkcije zamjenika gradonačelnika, ali i sada kada obnavlja funkciju generalnog konzula, a to su, između ostalih: ekonomsko projektiranje, izrada i ocjena investicijskih, sanacijskih, razvojnih elaborata, ispitivanje poduzetničkog potencijala, izrada studije razvoja županija, gradova i općina, izrada svih programa poticanja i razvitka obrtništva, ekonomsko projektiranje, izrada i ocjena investicijskih, sanacijskih, razvojnih elaborata, ispitivanje poduzetničkog potencijala, izrada studije razvoja županija, gradova i općina, izrada svih programa poticanja i razvitka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, tehnički i ekonomski (financijski, knjigovodstveni i računovodstveni) consulting, financijske analize, kontrola i porezno savjetovanje, poduzetnički inženjering, organiziranje ˝poduzetničkih inkubatora˝ i ˝tehnoloških i srednjeg poduzetništva“, tehnički i ekonomski (financijski, knjigovodstveni i računovodstveni) consulting, financijske analize, kontrola i porezno savjetovanje, poduzetnički inženjering, organiziranje ˝poduzetničkih inkubatora˝ i ˝tehnoloških centara˝, te ˝trening centara˝ za malo poduzetništvo, obrazovanje (tečajevi, seminari) odraslih za potencijalne poduzetnike i poduzetnike u razvoju, poslovi procjena vještačenja centara˝, te ˝trening centara˝ za malo poduzetništvo, obrazovanje (tečajevi, seminari) odraslih za potencijalne poduzetnike i poduzetnike u razvoju, poslovi procjena vještačenja.

Točnije, ono što u Agenciji za promicanje investicija i ulaganja u RH nije uspijevalo tijekom niza godina, u privatnom poduzetništvu mu je očigledno, sudeći prema imovinskoj kartici, išlo i te kako uspješno.

Za Čehokom i Mikcem vuče se i afera “Balirano smeće”

Protiv gradonačelnika Ivana Čehoka, kojem je Slobodan Mikac bio zamjenik, podignuta je optužnica koja stoji još od 2011. godine. Za njima se vuče i afera „Balirano smeće“. Gradu Varaždinu je, naime, 2005. država darovala preko 800 tisuća kvadrata zemljišta za razvoj nove poslovne zone na ulazu u grad, ali gradonačelnik je odlučio da će se na tom zemljištu, vodozaštitnom području u Brezju, odlagati smeće. Premještanje ili obrađivanje smeća nije uspio riješiti. Tako i 12 godina kasnije Varaždinci žive s tonama smrdljivog smeća u susjedstvu i bojazni da piju zatrovanu vodu. Bale su blokirale i planiranu izgradnju Biotehnološkog parka. Umjesto projekta vrijednog 50 milijuna eura, Grad je stranom investitoru platio 5,3 milijuna kuna odštete. Investitori se nisu nimalo pomamili za zemljište s onečišćenom vodom i pogledom na balirano smeće. Grad je primio zemljište na poklon pod uvjetom da do 2008. na njemu bude razvijena poslovna zona. To znači da država u bilo kojem trenutku može uzeti zemljište natrag, čime bi Grad neizravno ili izravno pretrpio štetu od najmanje 200 milijuna kuna.

Ministarstvo pokrilo gubitke APIU-a s više od 12 milijuna kuna!

Idemo opet na APIU. Agencija je prestala raditi zbog troškova koje Vlada RH nije mogla podnositi, ne zna se kako je trošen novac.

S obzirom na neuspješnost poslovanja Agencije i na troškove koje je bilo teško podnositi Vlada je 22. listopada 2010. donijela Odluku o proglašenju Zakona o prestanku rada Agencije te je ona u studenome 2010. i službeno prestala s radom. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništa preuzelo je poslove, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Agencije.

Odluka Vlade donesena je radi racionalizacije agencija i fondova, s obzirom da je u 14 institucija bilo zaposleno 962 ljudi čiji je godišnji trošak plaća iznosio 110 milijuna kuna, dok su dodatnih 10 milijuna kuna plaćali zakup poslovnih prostorija.

Državna revizija nije provodila reviziju nad ugaslim agencijama i fondovima i nepoznato je gdje i kako je raspoređen novac, kakvi su im bili troškovi i što je plaćano, kao niti što je od imovine točno preneseno u Ministarstvo gospodarstva 2010. godine. Vidljivo je samo da je Agencija zapošljavala 31 djelatnika koje je preuzelo Ministarstvo gospodarstva te je Ministarstvo bilo dužno podmiriti njihove rashode za prosinac 2010. u iznosu od 12.288.857,00 kuna.

Revizijom Ministarstva gospodarstva za 2010. (godina pripajanja Agencije) su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na planiranje i računovodstveno poslovanje, te na naplatu potraživanja, koje ukazuju da sustav unutarnjih financijskih kontrola nije učinkovit.

Zanimljiva uloga Andrije Popovića

Zanimljivo je da su Slobodan Mikac – bivši ravnatelj APIU-a i Andrija Popović – bivši ravnatelj Fonda za razvoj i zapošljavanje bili i članovi Nadzornog odbora u trgovačkom društvu Slobodna zona Varaždin d.o.o., Zona Sjever d.o.o.

Andrija Popović upravljao je državnim novcem i imovinom koji je isplaćivan poduzetnicima na teret Fonda. Državnom revizijom obavljenom 2011., nakon što je Fond pripojen Ministarstvu gospodarstva uočeno da je u okviru danih zajmova, koji su koncem 2010. iskazani u iznosu 1.399.993.991,00 kn, vrijednosno najznačajnija ona u iznosu 1.359.926.220,00 kn koja se odnosi na potraživanja za kredite koje je dodijelio Fond. Navedeni iznos prenesen je iz poslovnih knjiga Fonda. Prema podacima poslovnih banaka, putem kojih su realizirani navedeni krediti, potraživanja koncem 2010. iznose 1.425.880.851,00 kn, što je za 65.954.631,00 kn više od iskazanih u poslovnim knjigama Fonda, odnosno Ministarstva. U poslovnim knjigama Fonda nisu bila evidentirana potraživanja za kamate na navedene kredite, te nisu evidentirana ni u poslovnim knjigama Ministarstva.

Kao da su čuvali ovce, a ne novce

Iz rečenoga slijedi da su upravljali državnim poduzećima kao da čuvaju ovce, a ne novce, nisu knjižili imovinu ni kamate na dane zajmove.

U poslovnim knjigama Fonda nije evidentirana ni imovina stečena u ovršnim i stečajnim postupcima, osim dionica u jednom trgovačkom društvu u iznosu 42.862.400,00 kn. Također, nisu ustrojene evidencije nekretnina koje su u fiducijarnom vlasništvu Fonda, te imovine na kojoj Fond ima založno pravo. S obzirom da kod preuzimanja dokumentacije Fonda, dokumentacija za navedenu imovinu nije predana Ministarstvu, imovina nije ni evidentirana u poslovnim knjigama Ministarstva.

Agencija i Fond ugašeni su paralelno s odlukom guvernera HNB-a Željka Rohatinskog o oslobađanju pričuva kojom su umanjeni iznosi rezervacija koje su banke obvezno morale izdvajati za plasirane rizične plasmane. Na taj način oslobođena su znatna financijska sredstva iz kojih su banke financirale državu, što je te 2010. djelomično „izvuklo Hrvatsku iz banane“ u kojoj je Hrvatsku ostavio bivši premijer Ivo Sanader, u čijoj vladi je i Slobodan Mikac bio pomoćnik ministra gospodarstva.

Agencija ugašena, a njena web stranica mami investitore!

No, iako je Agencija ugašena, web stranica je aktivna i privlači investitore u privatne svrhe! Osim što bivši ravnatelj Agencije Slobodan Mikac upravlja svojim privatnim tvrtkama s funkcije generalnog konzula iz CH, koja u svojim djelatnostima sadrže privlačenje ulagača i promicanje izvoza, pretraživanjem internetske stranice wikipedia.org može se naći tekst o Agenciji koji poveznicom vodi do još uvijek aktivnih web stranica pod imenom APIU na kojoj stoji naziv APIU – Abeceda perspektivnog investicionog ulaganja, navodeći u opisu da je to nevladina web stranica čiji je glavni zadatak pružiti adekvatnu prezentaciju investitorima tijekom i nakon provedbe svojih investicijskih projekata, predložiti mjere za poboljšanje poslovnog okruženja i predstaviti Hrvatsku na međunarodnoj razini kao poželjno mjesto ulaganja.

„Cilj nam je uspostava kontakta s vlastima, kao i sa javnim i privatnim tvrtkama“ – piše na stranici APIU, ali nepoznato je tko to i danas uređuje stranicu koja nosi službeno ime Agencije i predstavlja ulaganja u Hrvatsku s obzirom da ti podaci na stranici nigdje nisu istaknuti, a Agencija je ugašena.

Međutim, aktivnosti bivšeg ravnatelja Agencije oko „privlačenja ulagača“ nisu prestale. U srpnju 2016. generalni konzul RH u Švicarskoj doveo je švicarsku tvrtku u Poslovnu zonu „Brezje“, javnosti poznatu po uskladištenim tonama smeća, a koje je gradonačelnik Ivan Čehok obećao riješiti u novom mandatu. Je li Slobodan Mikac dovođenjem potencijalnih investitora u Poslovnu zonu „Brezje“ radio za svoje privatne tvrtke, za Republiku Hrvatsku ili za bivšeg kolegu – gradonačelnika Ivana Čehoka. koji je i na ovim izborima izabran prestižnim brojem glasova, vidjet će se uskoro.

A koliko je moralno, ili je u sukobu interesa obavljati istovremeno funkciju direktora privatnog poduzeća i generalnog konzula, trebali bi odgovoriti Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović.

 

ŠKAKLJIVA LISTA IZNIMNO SPOSOBNIH I BOGATIH HRVATA!

Poduzeća im na državnoj sisi, a novac na stranim računima!

Za one koji manje prate politička zbivanja, švicarske vlasti su u kolovozu 2002. objavile da je bivši predsjednik Uprave koprivničke Podravke Darko Marinac otvorio račun u banci Credit Suisse, Švicarska, na koji je tvrtka Kreis-Industriehandel AG iz Basela u dva navrata ukupno uplatila oko 400.000 eura. U svrhu otvorenog računa stajalo je: „Upravljanje novcem iz štednje klijenata višeg rukovodstva velikog trgovačkog društva za proizvodnju prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj“, no nitko iz rukovodstva Podravke nije uplaćivao novac na taj račun. Uplate su samo „sjedale“ iz spomenute tvrtke.
I dokument od 5. srpnja 2011., kojeg su iz Raiffeisen Grupe u Austriji uputili austrijskoj Agenciji za nadzor financijskog tržišta (FMA) na njihovo izričito traženje, otkriva još neke fizičke osobe iz Hrvatske na štednim računima kod RBA Grupe, s danom 30. lipnja 2011. godine, koje su imale iznose veće od milijun eura. Na listi su se, uz još 178 drugih Hrvata, našla i imena članova obitelji Ive Josipovića, Stjepana Mesića, Vesne Pusić, Milana Bandića, Nadana Vidoševića, ali su kao vlasnici računa imenovani i Vesna Čačić s iznosom od 1.480.030,00 eura, Ivan Čehok s iznosom od 5.631.500,00 eura i Slobodan Mikac sa iznosom od 1.623.700,00 €. Sporni dokument – o kojem se u javnosti nije puno pisalo, a još se manje o njemu pričalo – nije potvrđen, ali ga službena tijela nisu ni osporila, iako je od DORH-a zatražena istraga još 2016. godine. Zbunjujuće je što neke austrijske udruge (KOV) koje su pratile tijek novca iz Hrvatske u Austriju raspolažu gotovo jednakim popisom imena hrvatskih javnih ličnosti i političara kao što je ovaj koji je za potrebe FMA načinila RBA Grupa, kojem pojedinci osporavaju vjerodostojnost.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI