‘Zaboravljeni’ krediti u milijardama

Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

Razotkrivamo vam hrvatskog kriminalnog grabežljivog oktopoda čije krakove čine policija, DORH, FINA, stečajni upravitelji - likvidatori, USKOK, sudovi i suci, tajkuni, Porezna uprava, sudski vještaci, poreznici, financijski inspektori uz opće sljepilo političara i - Vlade RH. Toliko su umreženi, da zapravo, oni predstavljaju - vlast, Vlada je tek poslušnik, a građani, najčešće - žrtve...

Kada je sudac zagrebačkog Trgovačkog  suda, Mislav Kolakušić, nedavno u medijima izjavio da je Hrvatska – kriminalna država, jedni su se zgražali, dok su drugi,  ponajviše žrtve hrvatskog pravosuđa, odahnuli. Napokon se pojavio netko tko nije slijep na sva događanja i nezakonitosti u hrvatskom pravosuđu, na ogromnu nepravdu koja se prelama preko leđa građana. U normalnim okolnostima, kada Hrvatska ne bi bila kriminalna država, svatko tko se obrati sudovima sa zahtjevom za zaštitu nekog prava, mogao bi očekivati sudsku odluku utemeljenu na zakonu. Međutim,  u Hrvatskoj je već dugo vremena vrlo teško takvo što dočekati, a sanjarenje o pravnoj državi više je nedosanjani san, nego li izglednost…

A gdje je, zapravo, zapela ta tako dugo iščekivana pravednost?  Ne biste vjerovali, ali zapela je upravo u istom  leglu i jazbini odakle se pravda i očekuje.  Kao jedno tijelo djeluju u sprezi policija, sudovi, stečajni upravitelji, sudski vještaci,  likvidatori, odvjetništvo, inspektori Ministarstva financija, uz opće sljepilo političara i Vlade RH… Do te mjere su ujedinjeni, da se osobi koja sve to promatra sa strane, čini da su zapravo suci, sudovi, stečajni upravitelji, likvidatori i odvjetništvo – vlast, Vlada tek poslušnik,  a građani, najvećim dijelom – žrtve. Onaj preostali dio populacije koji se ne mogu nazvati  žrtvama, dio je onih  koji s guštom dijele kolač.

Fondovi – praonice novca!?

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa upoznati su sa svim do sada puno puta spominjanim problemima na sudovima, u DORH-u i u drugim institucijama „koje rade svoj posao“, ali im očigledno iz nekog razloga ovakvo stanje odgovara, osim ako im posao nije zataškavati kriminal i štititi kriminalce, otimače i krivotvoritelje.  Da nije tako, vrlo bi se jednostavno mogao riješiti problem, no iz niza podataka i analiza dade se zaključiti, kako ovakvo kriminalno stanje u državi, zapravo, onima koji njome vladaju – odgovara.  Brojni su dokazi koji ukazuju na malverzacije, još od pretvorbe i privatizacije,  kada su za mali novac snalažljivi stekli vrijedne nekretnine po sistemu – „Tko je bliže zdjeli, sitiji je“.

Stanje se nije popravilo ni osnivanjem različitih fondova koji su više služili kao praonica novca, a manje za jačanje gospodarstva i investiranje. Ugasli Fond za  razvoj, Fond za privatizaciju, Fond za razvoj i zapošljavanje, razne agencije koje su bile sljednici fondova, kako su brzo osnovani, još su brže ugašeni, jer ugašeno društvo najbolje – briše tragove kriminala. Barem tako misle oni koji žive od kriminalnog otimanja nekretnina i imovine građana, a pritom uživaju puno povjerenje  i zaštitu „institucija koje rade svoj posao“.



Javnosti je poznato da sredstva isplaćena preko Fonda za razvoj, Fonda za razvoj i zapošljavanje, o čijoj naplati sada vodi brigu Ministarstvo gospodarstva, nisu vraćena niti u omjeru 1 posto.  Iste osobe koje su u pretvorbi i privatizaciji stjecale, uz male naknade, vrijedne nekretnine, „kupovale  su“ bez novca dionice kako bi postale većinski vlasnici državnih poduzeća, potom su te iste neplaćene dionice i  nekretnine koje su bile vlasništvo dioničkih društava (prije društveno vlasništvo),  davali u zalog za kredite fondovima, a dobivene kredite – nisu vraćali. To sve dokazuje revizija Državnog ureda za reviziju  nad Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva 2011. godine, u kojoj se navodi:

„U okviru danih zajmova, koji su koncem 2010. iskazani u iznosu 1.399.993.991,00 kuna, vrijednosno najznačajnija u iznosu 1.359.926.220,00 kuna se odnose na potraživanja za kredite koje je dodijelio Fond. Prema podacima poslovnih banaka, putem kojih su realizirani navedeni krediti, potraživanja koncem 2010. iznose 1.425.880.851,00 kuna, što je za 65.954.631,00 kuna više od iskazanih u poslovnim knjigama Fonda, odnosno Ministarstva. U poslovnim knjigama Fonda nisu bila evidentirana potraživanja za kamate na navedene kredite, te nisu evidentirana ni u poslovnim knjigama Ministarstva“.

Drugim riječima, to znači – nisu vodili knjige, nisu uredno evidentirali kredite, ni knjižili kamate,  imovinu su s godinama u poslovnim knjigama zametnuli,  ali ni za što ne odgovaraju i nema osuđenih…!?

Uzaludna državna revizija…

Prilikom preuzimanja imovine i obveza Fonda, u studenome 2010., nije obavljen popis potraživanja prema kreditima.  U poslovnim knjigama Fonda nije evidentirana imovina stečena u ovršnim i stečajnim postupcima. Nisu ustrojene  ni evidencije nekretnina koje su bile u fiducijarnom vlasništvu Fonda, te imovine na kojoj Fond ima založno pravo.  S obzirom da kod preuzimanja dokumentacije Fonda, dokumentacija za navedenu imovinu nije predana Ministarstvu, imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama  Ministarstva…  „Revizijom utvrđene nepravilnosti, koje se odnose na planiranje i računovodstveno poslovanje, te naplatu potraživanja, ukazuju da sustav unutarnjih financijskih kontrola nije učinkovit…“

Fond za razvoj i zapošljavanje u razdoblju od  2003. do 2010. dodijelio je kredite 201 korisniku u iznosu od 1.359.926.220,00 kuna, na koje, prema izvješću Državne revizije, u poslovnim knjigama nisu obračunavali kamate. Nakon što je Fond ugašen, utvrđeno je da nenaplaćena potraživanja iznose 1.425.880.851,00 kuna, a nad najvećim brojem korisnika pokrenut je stečaj.

Prema nalazu Državne revizije, ciljevi utvrđeni razvojnim programima korisnika kredita, u najvećem broju slučajeva nisu ostvareni,  a razvojni programi za koje su dodijeljeni krediti – nisu realizirani. Veći broj korisnika kredita poslovao je s gubicima i imao poteškoća s likvidnosću, te nije podmirivao obveze po kreditima, pisalo je u izvješću. Fond nije obavljao nadzor i provjeru i nije pribavljao informacije i podatke o stanju i poslovanju korisnika kredita, dok su nekim dužnicima  odobravani krediti u više navrata, iako nisu vratili ni prijašnje kredite.  Uvjeti kreditiranja nisu bili jednaki za sve korisnike, utvrđeno je revizijom.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI