Da hrvatska Vlada nema baš nikakvu namjeru pomoći blokiranim građanima, uz predložene razočaravajuće izmjene Ovršnog zakona, pokazuje i nepoštovanje europske Opće odredbe o zaštiti osobnih podataka u Hrvatskoj, koja je kao nadnacionalni zakon na snagu stupila 25. svibnja, upozoravaju iz Udruge Blokirani. Iako se prema toj odredbi zabranjuje raspačavanje tuđih osobnih podataka – zbog čega je primjerice srušen HROK ili tzv. crna lista banaka – tvrtke za utjerivanje dugova, koje danonoćno telefonskim prijetnjama gnjave blokirane građane, i dalje uredno raspolažu našim osobnim podatcima te će i dalje uznemiravati ovršene i članove njihovih obitelji.
Problem je u tome, pojašnjavaju u udruzi Blokirani, što Europska komisija jednostavno nije predvidjela (jer, napominju, nije imala posla s balkanskim političarima i vladama, poput hrvatske) da se u Hrvatskoj državna institucija za dijeljenje osobnih podataka ne može kazniti, zbog čega FINA naše osobne podatke, suprotno europskoj odredbi, i dalje prosljeđuje utjerivačima dugova i svakome kome padne n pamet da vas blokira. Udruga Blokirani u europskoj je odredbi, odnosno zabrani prosljeđivanja osobnih podataka, vidjela slamku spasa u mogućem izlazu ovršenih građana iz pakla ovrha, no i to se izjalovilo.
„Ne samo da se u Hrvatskoj nema koga kazniti za korištenje tuđih osobnih podataka, nego se zbog korištenja vaših podataka nemate kome ni obratiti, ni Ustavnom sudu ni DORH-u“, pojašnjava Miriam Kervatin iz udruge Blokirani i članica radne skupine za izmjene Ovršnog zakona.
„Vlada je godinu i pol dana prije donošenja europske odredbe bila svjesna činjenice da naš Zakon o zaštiti osobnih podataka nije u skladu s europskom direktivom, no svejedno ga nije uskladila s istom. Stoga je udruga Blokirani od Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) zatražila da se privremeno zaustavi provedba liste srama poreznih obveznika , sustava registra računa FINA-e kojim se trećim osobama prenose osobni podatci blokiranih građana te sustava agencija za utjerivanje dugova zbog neovlaštene komunikacije s blokiranim građanima“, podsjeća Kervatin.
Nijedan od ovih zahtjeva udruge Blokirani državna agencija AZOP nije ispoštovala. U Agenciji se pri tom brane činjenicom da dostavljanje osobnih podataka dužnika agencijama za utjerivanje dugova načelno ima uporište u Zakonu o obveznim odnosima.
No, nije samo aktualna Vlada nezainteresirana da se pomogne blokiranima. Moglo bi se reći da je SDP-ova bila još gora. Tadašnji ministri financija Slavko Linić pa nakon njega Boris Lalovac pravilnikom su uspjeli spriječiti blokirane građane da otvore račun u inozemstvu na koji bi im poslodavci mogli uplatiti cijelu plaću, bez ovršnog harača. Naime, uvidjevši da sve veći broj blokiranih građana tako zaobilazi ovrhu, ministri su jednostavno izmijenili Pravilnik o porezu na dohodak kojim je onemogućeno da se stalna primanja (plaće i mirovne) isplaćuju na bankovni račun izvan Hrvatske.
Rješenje čitavog problema blokiranih je vrlo jednostavno – isplata plaće u gotovini. Nažalost, Ustavni je sud u srpnju 2016. odbio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti pravilnika s Ustavom RH. Blokirani su tako, po tko zna koji put, ostavljeni sami bez ikakve pravne pomoći i na milost i nemilost FINA-e i utjerivača dugova.