HRAST i HKS stvaraju veliku državotvornu platformu: ‘Političari nek’ se boje naroda, a ne obrnuto!’

foto: hrast

”U europskim zemljama poput Mađarske, Slovenije, Austrije i Italije, jačaju političke opcije koje se temelje na jakom nacionalnom identitetu i suverenitetu. Te opcije vjeruju da Europa može biti snažna samo uz snažne nacionalne države. Trend jačanja takvih političkih snaga neće mimoići ni Hrvatsku, a to je upravo politika kakvu zagovaraju Hrast i Hrvatska konzervativna stranka”, istaknuli su čelnici tih stranaka, prije nego što su Ladislav Ilčić, predsjednik Hrasta i Marijan Pavliček, čelnik HKS-a, u Saboru potpisali  Deklaraciju o političkoj suradnji tih dviju stranaka.

HDZ i SDP izruguju se stotinama tisuća ljudi koji traže referendum

”Svjedoci smo da i HDZ-ovci i SDP-ovci marginalcima i drugim pogrdnim imenima nazivaju 400 tisuća ljudi koji su dali potpis za raspisivanje referenduma. Takva, uvjetno rečeno, globalistička politika sve više se udaljava od naroda. Oni kao da zaboravljaju da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Mi smo branili temelje demokracije kada smo stali na stranu ljudi koji su potpisali te referendumske inicijative. Riječ je o više stotina tisuća građana, čiji stavove treba poštovati. Uvjereni smo, stoga, da je ovo početak nastajanja velike državotvorne i suverenističke, ali i akademske političke platforme za kojom Hrvatska vapi”, istaknuo je Ladislav Ilčić najavljujući potpisivanje sporazuma s HKS-om

Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrasta, pojasnio je da su poziv za suradnju uputili i Neovisnima za Hrvatsku, te još nekim strankama desnog političkog spektra te da je sada na tim strankama da odluče hoće li se pridružiti novoj domoljubnoj koaliciji.

Skretanje HDZ-a ulijevo otvorilo im prostor

”Iz dosadašnjih naših istupa jasno je da mi nismo ekstremne stranke već se zalažemo za argumentirano vođenje politike. Ciljamo na pučki dio političkog spektra. S nama ovdje je i Ruža Tomašić, koja je dobila preko 100 tisuća preferencijalnih glasova na listi HDZ-a, što znači da velik broj ljudi iz HDZ-a želi takvu politku. Skretanje HDZ-a ulijevo otvara nam velik prostor”, podvukao je Ilčić.

Marijan Pavliček, predsjednik HKS-a, izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja deklaracije.



”Svjesni smo i jedni i drugi da je tzv. desni politički spektar toliko rascjepkan u Hrvatskoj, a razlog tome su bivši čelnici tih političkih stranaka koji su imali preveliki ego da bi zajedno sjeli za stol. Ovim potpisivanjem napravili smo veliki iskorak k ostalim strankama”, kazao je Pavliček te dodao kako treba narodu ponuditi novu opciju, kako se desnica više ne bi cjepkala.

Njima je, kaže, u fokusu mali čovjek, obitelj i hrvatski narod.

”Uvjeren sam da će nam se u idućem mjesecima pridružiti i druge stranke i pojedinci kako bi na ravnopravnim osnovama gradili jednu novu opciju”, dodao je Pavliček te upozorio da je demografska katastrofa najveći problem Hrvatske, posebno u Slavoniji iz koje dolazi.
Predsjednik HRAST-a Ladislav Ilčić pojasnio je ključne odrednice platforme rekavši da Hrvatska sama treba donositi propise o životu u Hrvatskoj. Tu je naveo primjer Istanbulske konvencije.

Hrvatski identitet treba štititi, a ne zatirati!

”Druga točka je identitet. Znamo koje temeljne vrijednosti određuju hrvatski narod i treba ih vrlo pažljivo štititi i promovirati”, naglasio je Ilčić te primijetio da se SDP identitetski potpuno izgubio, baš kao i HDZ koji promovira, kako je rekao, jedinstveno amorfno društvo, koje se vani pokazalo pogrešnim.

Nakon potpisivanja Deklaracije o suradnji, kada su se ostali novinari razišli, Ladislav Ilčić, Marijan Pavliček, Hrvoje Zekanović i Ruža Tomašić, zadržali su se u razgovoru s novinarom Dnevno.hr-a. Strpljivo su odgovarali na pitanja o nagodbi o Agrokoru, gubitku velikog dijela teritorija Slavonije i Baranje zbog lex Agrokora, sigurnosnoj ugrozi Hrvatske, demografskoj katastrofi i drugim temama.

Zašto mediji šute o prepuštanju zemlje i vode strancima?

”Agrokor nije tema koja nas je iznenadila. Sustavno potkradanje hrvatskog naroda i pogodovanje pojedincima na štetu države trajalo je dvadesetak godina, a sada se sve to prelomilo. U cijeloj priči ključno je da Hrvatska sada strancima prepušta svoje šume, izvore vode, plodnu zemlju, no o tome hrvatski mediji šute, iako je to najbitniji detalj”, primijetio je Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrasta.

Marijan Pavliček, čelnik HKS-a, nadovezao se kazavši da je apsurdno da je jedna osoba mogla doći do takvog posjeda za samo 20 godina. Primijetio je da u mnogo bogatijim zemljama od Hrvatske čak nekoliko generacija jedne obitelji stječe toliku imovinu, koliku je Todorić dobio za svega dva desetljeća.

”Zabrinuti smo jer vidimo što će se dogoditi. Slijedi daljnja rasprodaja Agrokorovih tvrki i nekretnina u Slavoniji i Baranji i pitanje je tko će biti pravi vlasnik tvrtki poput Vupika, PIK-a Vinkovci i drugih. To može biti vrlo opasno za Hrvatsku”, dodao je Pavliček.

Ladislav Ilčić napomenuo je, pak, da je cijela priča o Agrokoru povezana s zabrinjavajućim demografskim kretanjima i iseljavanjem.

Sve se prodaje u bescjenje

”U takvoj situaciji sve se prodaje u bescjenje, a ljudi odlaze. No, griješe oni koji misle da se ovaj problem može riješiti samo novcem. Bitan je i vrijednosni dio cijele priče. Treba biti hrabar i reći tko smo i što smo”, naglasio je lider Hrasta.

Ruža Tomašić primijetila je pak da je glavni problem to što se hrvatski narod boji političara, umjesto da se političari boje naroda.

”Narod treba ustati i tražiti odgovornost od tih koji su do svega ovoga doveli”, zaključila je europarlamentarka iz redova HKS-a.

Pavliček je dodao kako je pitanje svih pitanja demografski slom.

”Samo u deset godina izgubili smo više od 50 posto stanovništva u nekim selima. U pet godina, otkako smo članica EU, izgubili smo više stanovništva nego za vrijeme Domovinskog rata! I u takvoj situaciji Vlada donosi tek stihijske, vrlo smiješne demografske mjere. Mi tvrdimo da je nužno osnovati Ministarstvo demografije koje bi raspolagalo s tri do četiri milijarde kuna godišnje, nužnih za demografsku obnovu. Novca u proračunu ima, ali se troši za manje bitne stvari. Jer što će nam nove ceste i borbeni avioni, ako nema ljudi?”. Primijetio je Pavliček.

Pustoš u Slavoniji i drugim dijelovima RH glavno je sigurnosno pitanje

Ruža Tomašić kazala je da, osim Ministarstva demografije, treba osnovati i Ministarstvo useljeništva, a ne iseljeništva.

”Djelatnici tog ministarstva trebali bi biti na usluzi hrvatskim iseljenicima koji žele uložiti u Hrvatsku. Kada netko dođe s pet ili deset milijuna eura, trebaju mu pomoći i objasniti gdje se i u što može uložiti. Znam ljude koji su donijeli novac u Hrvatsku, koji su htjeli uložiti, no koji su se, nakon više mjeseci sudaranja s brojnim preprekama, vratili razočarani”, kazala je Tomašić.

Svo četvoro naših sugovornika složilo se da je pustošenje Slavonije i Baranje,  prepuštanje brojnih parcela zemljišta strancima te dolazak izbjeglica prvorazredno sigurnosno pitanje o kojem se ne vodi računa.

”Druge zemlje Europske unije više brinu o izbjeglicama nego Hrvatska. A hrvatska kultura i sigurnost ovisi upravo o ljudima koji tu žive. Pokazalo se da se ljudi s Dalekog istoka nisu uspjeli integrirati u europske zemlje. Zato je Njemačka i promijenila svoju politiku. Kada sam 2015. godine upozoravao što će se dogoditi, svi mediji su me napadali. A sada i u Europskoj uniji govore o istim problemima”, primijetio je Ilčić, dok je Ruža Tomašić kazala da bi Hrvatska, ako već budu uvedene kvote za useljenike, trebala primiti kršćane s Istoka.

”Ti ljudi mogli bi naselili Liku i Slavoniju. Bili bi sretni da su ovdje i da im život više nije u opasnosti”, kazala je europarlamentarka.

Izbjeglice imaju iPhone, a nitko nema dokumente?!

Hrvoje Zekanović opisao je potom svoja iskustva s izbjeglicama smještenim trenutno u Velikoj Kladuši, koju je posjetio prije tri dana.

”Vidjeli smo da je riječ o ekonomskim, a ne političkim emigrantima. Uz granicu s Hrvatskom nalaze se ljudi iz Pakistana, Bangladeša, Maroka, dakle iz zemalja u kojima nema rata”, naglasio je Zekanović, dok je Ruža Tomašić primijetila da je vrlo čudno da gotovo sve izbjeglice sa sobom nose skupe iPhone, a da nitko od njih nema osobne dokumente.

”Naši prognanici, koji su morali otići iz svojih domova za vrijeme Domovinskog rata, prvo su uzeli osobne dokumente. Zato je čudno da ovi ljudi nemaju papire. Osim toga, gotovo svi tvrde da su rođeni prvog siječnja i da se zovu Muhamed Ali. Jasno je da su tisuće takvih imigranata na granici s Hrvatskom vrlo ozbiljan sigurnosni problem”, zaključila je bivša kanadska policajka, koja već nekoliko godina zastupa hrvatske građane u Europskom parlamentu.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI