HSLS DRASTIČNO MIJENJA SVOJU POLITIKU: Imaju novu ideologiju, a Kosor leti van?

HSLS koji je desetljećima vodio kontradiktornu politiku redefinira svoje postulate, a prvi dokazi tomu svakako su objave na društvenim mrežama.

Da bi se HSLS pretvorio u Liberale, potrebno se odreći tereta klijentelizma i Kosora

‘Laissez faire je jedino fer’ uzdrmao je par tisuća fanova ove propale stranke i mnogima dao nadu da se ista može podići iz pepela. ‘Pusti nas da radimo!’ uz heštegove SamoJako, Liberali, FreeMarket i TaxFree mnoge je stvarne liberale na društvenim mrežama ponukao na reakcije. HSLS koji je uz HNS i HSS kroz godine postao sinonim za političku trgovinu, klijentelizam i uhljebe zajedno sa svojim predsjednikom Darinkom Kosorom očigledno je spreman za tektonske promjene. A baš bi gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak mogao biti taj kotačić koji će promijeniti stranku i u nju involvirati brojne klasične liberale koji su se u nedostatku drugih opcija približili progresivno lijevim i neosocijalističkim kartelima poput Pametno, HNS-a, Glasa i SDP-a.

Hrebak je na N1 televiziji oštro napao brojne aktualne poteze poput Marićeve reforme koja za cilj ima potpuno iseljavanje malih i srednjih poduzetnika po uzoru na slične modele u Italiji tridesetih godina prošlog stoljeća i servisiranja privatnih brodogradilišta od novca poreznih obveznika. “Smatram da država ne bi trebala nikome pomagati, ni Rimac automobilima ni brodogradilištima. Država treba samo postaviti preduvjete da se poduzetništvo može razvijati” izjava je koja je šokirala i voditelja koji je nakon mucanja konstatirao da bi u tom smjeru Uljanik propao. Predviđeni lider Liberala (novi naziv koji se forsira u posljednje vrijeme) upozorio je na tranzicijske i socijalističke poteze koji godinama guše državu i poduzetnike.

Liberali bi mogli biti magnet brojnim uspješnim poduzetnicima i inovatorima

Laissez faire je u suštini ekonomski sustav u kojem su transakcije privatnih stranaka lišene državnog intervencionizma i regulacija, privilegija, tarifa i subvencija. Drugim riječima, potpuno deregulirani sustav u kojem postoje konkurentnost i slobodno tržište. Kritičari ovakvog sustava tvrde da se kapitalizam ne smije generalizirati i da se način djelovanja mora razmatrati od slučaja do slučaja. Najbolji primjer upravo su sektori brodogradnje i vojne industrije koji na prvu nisu nužno komercijalni i izazivaju određene gubitke, no u sebi nose izuzetnu stratešku i nacionalnu komponentu. Drugi pak tvrde da se ne smiju naplaćivati sustavi koji donose zaradu na ljudskoj nesreći, a državni intervencionizam im je ionako prisutan pri održavanju stanja monete.

Ono što praksa dobro prezentira je i tenzija dobrog samoodrživog LF sustava ka snažnoj socijalnoj državi. Tako da bi zapravo implementacija laissez fairea bila nužnost ako Hrvatska želi završiti rekordno dugu tranziciju i stupiti u tržišnu utakmicu kapitalizma. Druga opcija je naravno povratak u (nacional)socijalizam kojeg zagovaraju ostale stranke. Ovakva odluka Liberala je i odlična za razvoj demokracije u Hrvatskoj – nasušno nedostaje jedna kapitalistička i klasično-liberalna opcija, naročito u moru populističkih stranaka poput HDZ-a i SDP-a koje čak ni minimum obećanja vlastitim biračima ne mogu ispuniti ni netom nakon izbora. Takav negativni populizam Hrvatsku je doveo u trenutno stanje i bit će zanimljivo promatrati što će se dogoditi na političkoj sceni. Što će se dogoditi s Kosorom nije poznato, no on polako postaje uteg bilo kakvim promjenama.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI