Sastala se ovih dana hrvatska politička elita predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju ne bi li progovorili o demografskoj revitalizaciji, koja je prema riječima predsjednika Vlade najkompleksniji zadatak s kojim se vladajući suočavaju.
Ujedno, Plenković je pozvao sve dionike na svim razinama vlasti da se zajednički mobiliziraju kako bi se smanjila regionalna razlika koja utječa na kvalitetu života diljem Hrvatske. ”Želim nedvosmisleno naglasiti da se zalažem za formiranje kvalitetne sveobuhvatne podrške mladima, roditeljima i obiteljima kojom bismo olakšali usklađivanje roditeljskih i radnih obveza istovremeno mijenjajući ozračje kvalitete života u našoj zemlji”, naglasio je premijer te dodao kako je obitelj ključna zajednica hrvatskog društva.
Uz to, napomenuo je i kako je jedna od njihovih zadaća angažman mladih ljudi u našoj zemlji kojima je potrebno dati nadu, a jednako tako i da iseljenike ponovno privučemo natrag te da Hrvate druge ili treće generacije inspririramo da ulažu i vrate se u svoju djedovinu. U teoriji, ove Plenkovićeve riječi zvuče posve trezveno, međutim, kada se sagleda realno stanje i ono što se uistinu u praksi čini, priča bi se mogla okarakterizirati kao mnoštvo praznih floskula. Jer trud i rad kojega su u posljednjih godinu dana pokazali vladajući istovjetan je onome što su činili njegovi prethodnici te se svodi na zbrinjavanje stranačkih mašinerija po državnim tvrtkama, javnim poduzećima i ostalim institucijama sličnog karaktera.
Javne tvrtke preplavili su unazad godinu dana stranački direktori, što je pokazatelj da Plenkovićeva vlada ne odstupa ni najmanje od svojih prethodnika. Plijen u javnim poduzećima podijeljen je među HDZ-ovcima i koalicijskim partnerima, a takve živuće primjerke sve je teže prebrojati. Primjera radi, Dora Matošić koja je na prethodnim lokalnim izborima bila osma na listi HDZ-a za zagrebačku Gradsku skupštinu pozicionirala se kao predsjednica uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Riječ je inače o dami koja je kao članica tima vladajuće stranke u timu Drage Prgometa, nesuđenog zagrebačkog gradonačelnika, bila zadužena za financije.
Matošić je široj javnosti relativno nepznata, što i ne čudi budući da je prije ovog pozicioniranja radila u vlastitoj privatnoj tvrtki koja je imala prihode od oko 200 tisuća kuna. Ranijih godina bila je fond menadžerica Milana Horvata poznatog iz afere Spice, upravljala je nekretninskim fondom Fima Proprius koji godinama posluje s gubitcima. Saša Bilić predsjednik je uprave Apis IT-a te nekadašnji djelatnik T-Coma koji člansku iskaznicu HDZ-a posjeduje od 2016. godine. Primarno se priključio HDZ-ovom timu u kandidaturi za zagrebačkog gradonačelnika, a zatim preuzeo i Apis IT – informatičku tvrtku koja je dijelom u vlasništvu Grada Zagreba, a dijelom pak u vlasništvu države.
Član uprave Hrvatske pošte također je HDZ-ovac, riječ je o Hrvoju Parlovu koji se ove pozicije domogao iz Croatia osiguranja gdje je bio koordinator za Dalmaciju, a inače je po struci politolog. HDZ-ov Ivan Kršić prvi je čovjek HŽ Infrastrukture, a u upravu je uz dvojicu HDZ-ovaca ubačen i Nikola Ljuban, predsjednik zagrebačkog ogranka Čačićevih Reformista. U HŽ Infrastrukturi krije se i HDZ-ov Darko Barišić, član uprave i nekadašnji direktor HŽ-a za nekretnine, a uz njega u istoj tvrtki je i Marko Zdravko Žubrinić. Pretpostavljamo da nije potrebno napominjati kako je i on član HDZ-a. U HŽ Putničkom prijevozu još je jedan HDZ-ovac – Mladen Lugarić. HDZ-ov Josip Škorić član je uprave Hrvatskih cesta, a u upravi ove tvrtke sjedi i Nikša Konjevod također član vladajuće stranke. Tu je dakako i HNS-ov Alen Leverić, ali i Stjepan Baranašić.
U ACI-u se pak pozicionirao HNS-ov Juraj Bukša, dok je HDZ-ov Jure Sertić direktor AKD-a. Znakovito je u kontekstu ove priče spomenuti i to da je Plenkovićeva vlada imenovala rekordan broj državnih dužnosnika, a koliko je situacija apsurdna potvrđuje činjenica da im je nedavno nedostajalo vozača koji bi vozali silu moćnika te je stoga ministar prometa Oleg Butković bio primoran raspisati natječaj u kojem su se tražila tri osobna vozača državnih dužnosnika.
Plenkovićeva vlada ujedno je ona s najvećim brojem ministara u EU, a na plaće dužnosnika u prosjeku odlazi od 13 do 20 tisuća kuna mjesečno. Vlada je u 20 ministarstava postavila 154 osobe s najvećim plaćama, a uz ministre mahom su to državni tajnici i pomoćnici ministara. Međutim, potrebno je istaknuti kako u posljednjih deset godina nitko u Vladi nije imao toliko dužnosnika kao Plenković. Ono što dodatno valja imati na umu jest da se broj neće zaustaviti jer valja recipročno zadovoljavati potrebe koalicijskih partnera i svih onih koji poslušno dižu ruke u Saboru održavajući stabilnost vlade.
U vladi bivšeg premijera Zorana Milanovića u jednakom broju ministarstava bilo je zaposleno 126 dužnosnika te 106 pomoćnika i zamjenika. Vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor imala je 16 ministarstava u kojima je bilo zaposleno 75 dužnosnika. Javnosti je nedavno zapelo za oko imenovanje nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Rimac državnom tajnicom u Ministarstvu uprave, a kako bi se zadovoljili koalicijski partneri s njom je za pomoćnika imenovan i SDSS-ov Dejan Drakulić pa tako u Kuščevićevom ministarstvu sjede tri državna tajnika i četiri pomoćnika. Koja je uloga državnih tajnika nije odveć poznato, iako je tu funkciju vratila aktualna vladajuća struktura.
Neobičan izbor je i SDSS-ov Mile Horvat koji se nikada nije bavio energetikom i okolišem, ali je usprkos tome postao državni tajnik u Ministarstvu energetike. Ekonomist Josip Bilaver koji je svojedobno vodio HDZ-ovu mladež skrasio se u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a profesorica književnosti, mlada HDZ-ovka Majda Burić, nakon poraza na lokalnim izborima postala je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Alen Gospočić iz HSLS-a, stranke koja podupire Vladu, s direktorske pozicije u Zagrebačkim cestama postao je Butkovićev pomoćnik.
Koliko mu je stalo do mladih koji odlaze premijer je pokazao na primjeru 59-godišnjeg zidara Tomislava Čuljka koji je dobio stalan posao u državnoj tvrtki Odašiljači i veze. A koliko mu je pak stalo do obitelji pokazuje kroz zbrinjavanje članova vlastite obitelji. Sukladno tome, Plenkovićev šogor Ivan Maslač drugi je čovjek Zračne Luke Dubrovnik. Istodobno, brat HDZ-ove europarlamentarke Dubravke Šuice te otac njihove zastupnice Sanje Putice imenovan je koncem siječnja odlukom Plenkovićeve vlade novim šefom iste zračne luke, na mandat od šest mjeseci.
Zanimljivo je spomenuti kako je u istoj Zračnoj luci direktor tehnike Tomislav Macan, ali on je tu funkciju dobio godinama prije negoli je njegov brat Krešimir postao premijerov savjetnik. Brat ministrice kulture Nine Obuljen, samozatajni Tonko Obuljen, direktor je agencije HAKOM temeljem odluke aktualne vlasti koja datira iz ožujka. U vladi su u redovnom priopćenju to imenovanje prešutjeli, a brat Obuljen ovom je funkcijom osigurao mjesečnu plaću od 19.100 kuna. Sin ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, mladi 25-godišnjak Dino Bošnjaković, predsjednik je HDZ-ove mladeži u Ivanić Gradu te član predsjedništva Mladeži HDZ-a Zagrebačke županije, a ujedno je i predsjednik NO komunalne tvrtke Ivakop iz Ivanić Grada.
Premijerova sestrična Nena Miličić šefica je HTZ-a u Njemačkoj, a premijerov ujak Marko Raos član uprave Parka prirode Biokovo. Kum premijera Plenkovića Igor Pokaz veleposlanik je u Velikoj Britaniji.
Uistinu, kada se sagledaju sva ova imena i pozicije na koje su se do sada uhljebili HDZ-ovci i partneri mladim Hrvatima, ostaje tek da kontaktiraju Butkovića da rezervira avione i autobuse te ih razveze diljem svijeta, jer ovdje za one bez stranačkih iskaznica nema mjesta.