Iako su političkoj eliti puna usta demografske politike, osim velike priče, u praksi po svemu sudeći od toga nema ništa. Da je tome tako potvrđuju i statistike koje svako malo Hrvatsku zavijaju u crno i bacaju na dno.
A i prema posljednjim javno dostupnim podatcima, ne piše nam se dobro. Naime, stanovništvo zapadne Europe značajno je u porastu i sve to zahvaljujući migracijama i doseljavanjima. Istovremeno, istočna Europa ima problema s demografijom zbog odlaska stanovništva. Zaključak je ovo posljednje analize koju je provela Austrijska akademija znanosti i Demografski institut smješteni u Beču.
Analiza je ovo austrijskih eksperata koji su se bavili razvojem europskog stanovništva u razdoblju od 1990. do 2017. godine imajući u vidu prirodan demografski razvoj, ali i migracije. Prema njima, postoji snažna linija koja dijeli zapad i istok Europe te u samo nekoliko stotina kilometara postoje područja u kojima je zabilježen značajan rast stanovništva, a postoje i ona područja u koja ulazi i naša Hrvatska u kojima zvoni alarm zbog demografskog opadanja.
”Migracijska kretanja postala su glavni faktor koji stoji iza rasta, ali i iza smanjenja europskog stanovništva”, riječi su jednog od autora studije Thomasa Sabotka. Primjera radi, Irska bilježi rast od 36 posto, poglavito zahvaljujući demografskom razvoju. S druge strane najveće smanjeno stanovništvo bilježi se u susjednoj BiH, riječ je o smanjenju od 22 posto prouzročeno emigracijom. Na nezavidnoj strani ove liste nalazi se i Hrvatska u kojoj je zabilježeno 13 posto manje stanovništva nego li devedesete godine. Očekivano, najveći prirast u stanovništvu bilježe Švicarska, a zatim i Norveška.
U našem dijelu Europe stanovništvo je za, ne odveć značajnih, tri posto poraslo tek u Sloveniji. U košu s Hrvatskom uz BiH nalaze se još i Bugarska, Latvija, Litva, Moldavija te Kosovo. Ono što pak u ovoj priči dodatno zabrinjava jest činjenica da nema pokazatelja koji pokazuju da bi situacija u ovom dijelu Europe mogla krenuti nabolje. A da se umjesto šupljih priča valja primiti i posla potvrđuju i naše domaće statistike iz kojih se nametnulo pitanje ima li naša zemlja već danas manje od 4 milijuna stanovnika.
Naime, Državni zavod statistiku koji na godišnjoj razini procjenjuje broj stanovnika temeljen na podatcima o broju rođenih, umrlih, doseljenih i iseljenih procijenio je nedavno kako je Hrvatska sredinom prošle godine imala svega 4,125.700 stanovnika, što je gotovo 150 tisuća manje negoli tijekom popisa stanovništva iz 2011. godine prema kojem je naša zemlja imala 4.280.600 stanovnika.
Dodatan problem i razlog za brigu u ovoj priči predstavljaju podatci o iseljeništvu koje valja uzeti s dozom opreza. Naime, podatke o iseljeništvu DZS dobiva od MUP-a, a ti podatci odnose se isključivo na one iseljenike koji su odjavili prebivališta u Hrvatskoj, a takvi su, prema nekim procjenama, u manjini. Da je tome tako pokazuju brojke iz 2016. godine što je zadnja godina za koju i postoje službeni podatci. Prema tim podatcima, iz Hrvatske se u Njemačku službeno iselilo 20.432 ljudi, no iste je godine prema njemačkom statističkom zavodu u tu zemlju doselilo 57.155 stanovnika, a slična je situacija i s Austrijom te su ovo dvije zemlje, uz Irsku, u koje se Hrvati najčešće i sele.