Prema nekim analizama, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, u sprezi s gradskim vlastima i komunalnim službama, predstavljaju najkorumpiraniji resor u državi. Nažalost, zbog tehničke prirode svojih poslova, koji formalno nemaju veze s unutarnjom i vanjskom politikom, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nije posebno zanimljiv hrvatskoj javnosti. Zbog toga, uski krug ljudi, na čelu s direktorom Dubravkom Ponošem, autonomno raspolaže s nevjerojatnih milijardu i šest stotina milijuna kuna
U našoj redakciji imamo u posjedu stotinjak dokumenata, izvještaja i dopisa koji rekonstruiraju cjelovitu sliku o stvarnom stanju u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na portalu Dnevno, objavili smo i priču o Mislavu Kotarcu, pravniku iz Fonda koji već pet godina upozorava na brojne propuste i nezakonitosti u postupcima zapošljavanja, javnoj nabavi, pa i donošenju pravilnika o gospodarenju različitim vrstama otpada. Kotarac nije samo pravni stručnjak, nego i legitimno izabrani predsjednik Radničkog vijeća.
Široka mreža uhljebljivanja i korupcije
Prema nekim analizama, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, u sprezi s gradskim vlastima i komunalnim službama, predstavljaju najkorumpiraniji resor u državi. Nažalost, zbog tehničke prirode svojih poslova, koji formalno nemaju veze s unutarnjom i vanjskom politikom, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nije posebno zanimljiv hrvatskoj javnosti. Zbog toga, uski krug ljudi, na čelu s direktorom Dubravkom Ponošem, autonomno raspolaže s nevjerojatnih milijardu i šest stotina milijuna kuna.
Bez ikakvog ozbiljnog pritiska i izvan fokusa javnosti, ali i istražnih tijela, Ponoš zapravo nastavlja politiku prethodnih političkih garnitura, koja uključuje fenomen uhljebljivanja, kao temeljnog sredstva osiguravanja poslušnosti i diskrecije zaposlenika. Na žalost direktora Ponoša i brojnih uhljebljenih kadrova, tu i tamo, događaju se kadrovski propusti, pa se tako neki pojedinci zapošljavaju i – regularnim putem.
Prije više od pet godina, Mislav Kotarac, diplomirani pravnik s višegodišnjim iskustvom rada u državnoj službi, javio se na natječaj za radno mjesto u Fondu i dobio posao, za koji stranački uhljebi nisu pokazivali veliki interes. Naravno, radi inzistiranja na poštivanju zakona i propisa, Kotarac je ubrzo ušao u sukob s Upravom Fonda, koji je kulminirao nekoliko godina kasnije, na kobnom sastanku s direktorom Ponošem, kada je bahati direktor, inače član HNS-a, Kotarcu zaprijetio i „odšarafljivanjem“ glave. Zaposlenici iz Fonda, kao i neke druge osobe, koje dobro poznaju Dubravka Ponoša, tvrde da on jednostavno tako komunicira s ljudima…
Kotarac ustao protiv korupcije i kriminala u Fondu
Prema njihovim informacijama, Ponoš ima izrazito visoko mišljenje o sebi, kao i svojevrsnu iluziju o vlastitoj izvaninstitucionalnoj moći i utjecaju, koji navodno posjeduje. Ovakvi psihološki profili, konzumiraju praktičnu moć, samo ako im pokažete strah. Iako mu nije bilo lako, Mislav Kotarac, imao je hrabrosti istupiti u javnosti i sada ga institucije Republike Hrvatske, od Sabora do DORH-a i USKOK-a, moraju zaštititi od svih oblika odmazde i egzistencijalnih posljedica njegovog istupa.
U prošlosti je bilo sličnih slučajeva, no rijetki su primjeri da zaposlenik progovara o kriminalu u državnoj ustanovi, dok još ima sigurno radno mjesto i besprijekoran radni dosje. Mnogo češće, zviždači postaju osobe, koje nemaju više što izgubiti. Srećom, Kotarac nije jedini zaposlenik Fonda koji može posvjedočiti o raznim malverzacijama, ali je zasad jedini, koji je voljan o tome javno govoriti. Ipak, vjerujemo, kako će njegov primjer, slijediti drugi pošteni i marljivi zaposlenici, koji su ogorčeni radi uhljebljivanja, ali i brutalnog verbalnog iživljavanja, kojem su redovito izloženi.
Nakon našeg teksta, prema izvorima iz samog Fonda, direktor Ponoš je u nekoliko navrata izgubio živce i vikao na svoje zaposlenike. U međuvremenu, našoj redakciji, nije stigao nikakav demanti. Kompromitirani pojedinci gaje nadu, kako se zbog nepravedne stigme našeg medija, afera neće dovoljno rasplamsati da ugrozi njihove položaje, no griješe, jer ova priča ne pripada medijima i nema tog novinara koji je može samostalno sublimirati.
Uostalom, ona pripada Mislavu Kotarcu, stručnjaku koji vlada svim egzaktnim podacima i brojkama, a s takvim se čovjekom, Dubravko Ponoš, ne želi suočiti. Kada imate „insajdera“ koji besprijekorno vlada čitavom materijom, službena objašnjenja koja se šalju medijima, postaju šuplji i beskorisni komadi papira…
Prekomjerno trošenje u vrijeme SDP-ove vlade
Kronologija događaja u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, objašnjava i čudan odnos između HDZ-a i SDP-a, koji je pristao na ulogu beskrvne i lažne oporbe. Za vrijeme, dok je SDP bio na vlasti, iz redova HDZ-a stizale su optužbe na račun uprave Fonda, a nešto kasnije je i sama Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, zatražila hitnu istragu DORH-a.
Zašto se od svega odustalo, postaje jasno iz dokumentacije Fonda, ali i svjedočanstva brojnih izvora. Jedan od njih, o ranijem razdoblju Fonda, za vrijeme vladavine Zorana Milanovića, otkrio nam je sljedeće:
„Državna revizija Republike Hrvatske izvršila je reviziju poslovanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i rezultate revizijskog postupka/zaključke/uvjetno mišljenje iznijela u Izvješću od 3. studenoga 2015. godine. Iz je izvješća razvidna netransparentnost Fonda u korištenju javnog novca. Naime, FZOEU-ov budžet od oko 1,5 milijardi kuna, putem brojnih naknada, pune obveznici plaćanja – trgovačka društva, obrtnici, OPG-ovci, građani…. Natransparentnost njegova trošenja bila je vidljiva pri selidbi Fonda tokom 2014. sa Ksavera u Radničku cestu 80 – iz državnih prostora u privatne prostore austrijskog investitora – u čijoj je gradnji svojedobno sudjelovao i Sven Muller, u vrijeme selidbe direktora Fonda, za Milanovićeve SDP-ove vlade i ministra Mihaela Zmajlovića, te u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada, sanacijama odlagališta.
Za mandata direktora, Svena Mullera, načelnice Sektora za energetsku učinkovitost, Vesne Bukarice, načelnika Sektora za financije, Igora Zgombe, ministra Mihaela Zmajlovića i premijera, Zorana Milanovića, Fond je tijekom 2015. godine, nesavjesnim poslovanjem i prekomjernim trošenjem javnih sredstava u iznimno značajnoj mjeri prekoračio svoj financijski plan. I to temeljem javnih poziva i natječaja za programe i projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti kroz program energetske obnove obiteljskih kuća, program energetske obnove više stambenih zgrada i poticanja održive gradnje. Bilo je to tik pred izbore, kako bi takvim sufinanciranjem, tada vladajući SDP, pridobio glasove birača, što im je bio prvotan plan, no kako u njemu nisu uspjeli, Fond su zadužili kreditom na koji će građani godinama plaćati desetine milijuna kuna na ime kamata, što već i čine, a za što nitko nije do danas odgovarao… Tako je Fond doveden u financijski deficit od više od pola milijarde kuna čime su obveze prema korisnicima sredstava, suprotno temeljnim općim aktima same državne institucije, preuzete na teret budućih razdoblja i to na teret 2016., 2017. i 2018. godine…
Na taj način, neodgovornim, netransparentnim i nezakonitim trošenjem javnog novca u projektima energetske obnove, onemogućena je pravodobna i uspješna realizacija čitavog niza programa i projekata iz nadležnosti Fonda, a posebice onih koji se tiču uređenja sustava gospodarenja otpadom, uz koji uskoro dolaze na naplatu milijunske kazne/penali EU komisije. Tako će nesposobna, neodgovorna i bahata politika razbacivanja javnim novcem izvan svih okvira financijskih planova, već ovih mjeseci dovesti do poskupljenja odvoza otpada, za duplo, pa i više, građanima Zagreba, ali i šire. I to unatoč razdvajanja na kućnom pragu, čime se skuplja vrijedna sirovina za reciklažu i proizvodnju novih proizvoda od istog reciklabilnog materijala. A na tome će pojedini privatnici iznimno mnogo zaraditi, za razliku od građana, koji će debelo i nepotrebno plaćati taj koruptivni koncept nesposobnosti koruptivnih političkih elita.“
Plenković u velikoj dilemi
U stvari, dosadašnjom analizom dokumenata, kao i razgovorima sa zaposlenicima Fonda, utvrdili smo da se stalna „ekipa“ koja vedri i oblači tom ustanovom, sastoji od nekoliko osoba koje stalno zadržavaju svoje pozicije, neovisno o političkim promjenama, prilagođavajući se svaki put, potrebama i željama nove političke oligarhije…
Kako bi se spriječile takve malverzacije, potrebno je uspostaviti stalni neovisni nadzor nad radom Fonda, koji ne zavisi od vladajuće politike. Najveću i najtežu ulogu na putu uspostave takvog mehanizma, ima Mislav Kotarac, zviždač koji je potpuno razotkrio pravo stanje u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Dok smo pisali ovaj tekst, Nikola Grmoja iz MOST-a, postavljao je zastupnička pitanja ministru Tomislavu Ćoriću. Naime, prije nekoliko dana, Ćorić je bahato i prepotentno odgovorio novinarki RTL-a, Danki Derifaj, ali mu se mora priznati da ju je istodobno ulovio u blagom neznanju, jer novinari uistinu ne vladaju dobro materijom zaštite okoliša. Međutim, Grmoja se očito dobro informirao o javnom istupu Mislava Kotarca, i po svemu sudeći, Ponoš bi se mogao uskoro naći u velikim problemima.
U narednim tjednima, Mislav Kotarac, trebao bi dati iskaz svim državnim institucijama, ali i svjedočiti pred Antikorupcijskim vijećem Hrvatskog sabora.
Ova situacija, usred skandala s ministricom Gabrijelom Žalac, zatekla je nespremnog i samog premijera, Andreja Plenkovića. Jer, ako smijeni Ponoša, Plenković možda riskira raskid koalicije s HNS-om. S druge pak strane, ako ga ne smijeni, postoji velika opasnost, da cijela priča preraste u aferu, koja bi ga mogla koštati i rezultata na sljedećim izborima…
