I dok uprava Uljanika pregovara s dobavljačima da se skinu blokade računa kako bi se izbjegao stečaj i isplatile plaće radnicima, škver je u međuvremenu blokirala zagrebačka tvrtka bez formalno zaposlenih, direktno povezana s tvrtkom u kojoj je četiri godine u upravi bio ministar gospodarstva Darko Horvat...
Kriza u Uljaniku samo je jedna u nizu kriza koja je ozbiljno otvorila ionako velike pukotine u Plenkovićevoj vladi. U fokusu ove priče ovaj put su, možda, i dvojica najvažnijih ministara koji trebaju pronaći rješnje i na koncu, napokon, provesti i toliko najavljivane reforme. Drugim riječima, otkako je fotelju Martine Dalić u Ministarstvu gospodarstva preuzeo Darko Horvat, inače bliski suradnik i kolega Tomislava Karamarka, između njega i ministra financija, Zdravka Marića, postoje određene tenzije koje se, tvrde dobro upućeni, vrlo često primijete; Zdravko Marić je, naime, bolje surađivao s Martinom Dalić, što nije ni čudno s obzirom na njihove ekonomske poglede.
Oboje su bili političari liberalnog ekonomskog stava koji su se zalagali za smanjenje državne potrošnje, rasterećenje gospodarstva i što manje subvencija gubitašima, pa i pod cijenu otkaza. S Horvatom je priča, ipak, nešto drukčija, pa je tako, navodno, Marića jako naljutilo što je Horvat poručio da će očistiti njegov prijedlog zakona od stvari koje idu – protiv poduzetništva. Podsjetimo, riječ je o podizanju osnovice plaće za direktore tvrtki, što je izazvalo bijes malih i mikropoduzetnika i rezultiralo izmjenama spornog djela zakona.
Marić uz sve to smatra i da je napadnut vrlo nepošteno i nekorektno, pogotovo ako se uzme u obzir kako je riječ o njegovom kolegi u Vladi. Njegovi suradnici nagađaju kako bi Marić mogao podnijeti i ostavku nakon što provede treći dio poreznih izmjena, a čini se kako bi točka na „i“ u cijeloj priči mogla biti upravo priča o Uljaniku, u kojoj je sukob na relaciji Horvat – Marić doslovno eskaliralao…
Naime, iako bi bilo licemjerno svu krivicu oko posrnulog Uljanika svaliti na leđa praktički novog ministra gospodarstva, Horvata, činjenica je kako je upravo njegov resor odgovoran za nastalo stanje! Podsjetimo, kriza nije kulminirala u srpnju iako je upravo tada odgovarala HDZ-ovcima koji su planirali uz pomoć Uljanika, osigurati stabilniju većinu u Saboru, jer bi IDS sa svoja tri glasa bio njihov tihi saveznik kada bi to zatrebalo.
Za Uljanik je sve manje nade…
Činjenica je i kako Ministarstvo gospodarstva nije dovoljno dobro kontroliralo cijene i poslovanje Uljanika, iako je pod njime i Jadranbrod, državna ustanova za brodogradnju, što je na koncu i dovelo do toga da je Uljanik završio s 1,8 milijardi kuna gubitaka zbog loših ugovora, a u prvih pola ove godine natukao je još 360 milijuna kuna gubitaka…
Sve navedeno rezultiralo je situacijom u kojoj radnici nemaju za plaće, a upitna je i cijela proizvodnja naručenih brodova. Takva praksa Ministarstva gospodarstva, pa čak i onda kada se na njegovom čelu nalazi HDZ-ov Horvat, bila je glavni motiv da je Zdravko Marić napisao oštro pismo kolegi Horvatu koje je kao takvo, navodno, poprilično neobično s obzirom na Marićev staložen i miran izričaj i temperament.
U tom pismu, otvoreno se govori o tome kako Uprava Uljanika daje nedorečene, nepovezane i nekonzistentne podatke, te kako ne poštuju uvjete danog jamstva, dok menadžment istodobno – nije transparentan. Marić kritizira i plan restrukturiranja, u koji je u zadnjoj fazi bilo uključeno i Ministarstvo gospodarstva…
Darko Horvat u sukobu interesa?
Međutim, previše nade u opstanak Uljanika nitko ne gaji, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se aktulani ministar gospodarstva potencijalno nalazi u sukobu interesa. U tome, navodno, leži i pravi razlog Marićeve ljutnje na kolegu Horvata. Naime, dok Uprava Uljanika pregovara s dobavljačima da se skinu blokade računa kako bi se izbjegao stečaj i isplatile plaće radnicima, škver je u međuvremenu blokirala zagrebačka tvrtka bez formalno zaposlenih, direktno povezana s tvrtkom u kojoj je četiri godine u upravi bio, upravo, sadašnji ministar gospodarstva – Darko Horvat. Logično, ta činjenica otvara potencijalni sukob interesa ministra Horvata, jer upravo on treba osigurati proračunski novac za pomoć Uljaniku…
U cijeloj trzavici Marić – Horvat, možda je najapsurdnija činjenica što je upravo Darko Horvat jedan od onih koji su uvjeravali javnost da će HDZ uspjeti sastaviti saborsku većinu, presložiti Vladu i postaviti Zdravka Marića za novog premijera, dodavši kako Marić ima velikog iskustva u financijskom svijetu, te kako će biti odličan premijer.
Horvat – Karamarkov kadar
Darko Horvat, dugogodišnji HDZ-ovac, obnašao je dužnost ministra poduzetništva u kratkotrajnoj vladi Tihomira Oreškovića, a mnogi su već prilikom njegova imenovanja prije nekoliko mjeseci upozoravali da je on kadar Tomislava Karamarka, te da njegovo imenovanje znači – slabljenje moći Andreja Plenkovića. Riječ je o čovjeku kojega je bivši predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko, svim silama pokušavao ugurati na poziciju ministra gospodarstva, ali im je plan propao jer je to mjesto, prema koalicijskom dogovoru, pripalo – Mostu.
Horvatu je, pak, kao utješna nagrada, dodijeljeno Ministarstvo malog poduzetništva, a on je, pak, poznat i kao jedan od onih koji su izuzetno bliski s MOL-om i Mađarima. Tako su Tomislav Karamarko i Darko Horvat nekoliko puta inzistirali da se obje arbitraže s Molom prekinu, dokje Horvat bio i zagovornik uključenja Hrvatske u projekt nuklearne elektrane Paks u Mađarskoj.
Možda će privatizaciju, odnosno lobiranje za kupovinu hrvatskih brodogradilišta, ipak znati bolje i kvalitetnije odraditi – Zdravko Marić?
Hrvatska brodogradnja odlazi u povijest
Sve izgledniji slom hrvatskih brodogradilišta napokon će dokazati ono o čemu brojni ekonomski stručnjaci govore već godinama – da je politika još davnih dana odlučila hrvatsku brodogradnju poslati u ropotarnicu prošlosti! Zašto? Zato što politika za hrvatsku brodogradnju ni nakon stoljeća slavnog postojanja škverova, nije mogla osigurati prije svega zakonito, a onda i stručno upravljanje sustavom…
Tragično je da je Hrvatska među 15 zemalja u svijetu koje su, svojom tradicijom i iskustvom, u stanju graditi velike brodove koji se onda mogu i prozvati – hrvatskim brendom, onime što nas čini prepoznatljivima i konkurentnima. Međutim, kao i u brojnim drugim hrvatskim tragedijama, ni ova se nije mogla izbjeći zbog nedostatka političke i organizacijske sposobnosti, te pozadinskih mutnih podjela i dogovora koji već desetljećima sustavno devastiraju sve ono što nosi predznak – „hrvatsko“.
O propasti hrvatske brodogradnje pisao je još 2012. i američki Reuters, navodeći kao primjer – brodogradilište Kraljevicu. Smješteno u zaljevu na sjevernom Jadranu, brodogradilište Kraljevica je osnovano još 1729. kada je započelo s gradnjom drvenih ratnih brodova za Austro-Ugarsku monarhiju. Drvo je kasnije ustupilo mjesto metalu, pa je brodogradilište svoj poslovni vrhunac doživjelo u vrijeme Drugog svjetskoga rata.
Gdje su stručnjaci i znalci?
U bombardiranjima tijekom Drugog svjetskog rata, pisao je Reuters, brodogradilište je gotovo srušeno do temelja, pa ga je komunistička Jugoslavija obnovila, da bi potom radilo sljedećih 50 godina punim kapacitetom. Brodogradnja je tada bila vodeći izvozni sektor u Jugoslaviji, koja je tako i bila među pet najboljih svjetskih igrača. No, to se promijenilo tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku ’90-ih godina, gubitka tradicionalnog ruskog tržišta, lošeg upravljanja i neuspjeha u modernizaciji.
Danas je očito i neminovno – hrvatska brodogradnja će se u narednih nekoliko godina – potpuno ugasiti. Kad gledamo što se do sada događalo u tom sektoru, uvijek je bilo – daj novac, pokrij gubitke i drži brodogradnju na respiratoru. Prije se, doduše, takav život produživao svake dvije godine, a sada je spao na svega tri mjeseca.
Inače, u Hrvatskoj bez posla ostalo oko 300 tisuća ljudi, pa što onda znači još nekoliko tisuća radnih mjesta ili njih 8000 u Puli i Rijeci? A stručnjaka i znalaca u brodogradnji, još bolje u lokalnoj zajednici ili u Vladi, koji bi pokazivali znakove da su kadri napraviti ozbiljnu strategiju razvoja hrvatske brodogradnje – nema.
Stoga naglasimo zaključno: sahranjivanje velike hrvatske brodogradnje je u tijeku…