Nezavisni istražitelji koje je angažiralo nekoliko međunarodnih institucija i nevladinih (NGO) udruga, izvršili su monitoring tijekom 2017./2018. godine. Riječ je o najmanje trojici istražitelja koji su godinu dana boravili u nekoliko hrvatskih zatvora u funkciji zatvorenika na izdržavanju kazne zatvora, a tijekom svog boravka u zatvorskom sustavu Hrvatske bilježili su dnevno sve uočene anomalije unutar zatvorskih zidova...
I nakon ulaska u EU 2013. godine, u Hrvatskoj nije ništa bolje. Štoviše, prema posljednjim anketama, Hrvatska se nalazi na samom dnu među svim zemljama članicama EU-a po društvenom razvoju. Na jednak način, tu tablicu neuspjeha Hrvatske, prati i raširena korupcija, koja prema posljednjim izvještajima Transparency Internationala o percepciji korupcije u javnosti, bilježi konstantni porast u posljednjih pet godina.
Hrvatska kao pravno nesigurna zemlja
Prema javno dostupnim podacima, u dijelove društva koji su najviše izloženi koruptivnim radnjama spada – pravosuđe Republike Hrvatske. Nažalost, to nije od jučer, kao ni proces koji bismo mogli locirati u posljednjih pet godina, dakle, od ulaska RH u EU. Iako su se mnogi ponadali da će hrvatskom samostalnošću koja je nastupila prije gotovo 30 godina, komunističko-socijalistički kadrovi iz svih pora društva biti zamijenjeni demokratskim personalom, pa tako i u hrvatskom pravosuđu, to se – naprosto nije dogodilo.
Naime, kada je o pravosuđu riječ, ono je 90-ih godina vrlo temeljito prozračeno na način da je 50 posto kadrova, uglavnom sudaca, postavio Vladimir Šeks, a drugu polovicu kadrova – Ivić Pašalić. Stoga nije, a niti ne smije biti nikome čudno da Hrvatska ima danas to što ima.
Globalno gledajući, ni situacija u policiji, niti u DORH-u nije ništa bolja. Dakle, umjesto lustracije dobili smo individualno-stranačku lustraciju s trajnim posljedicama, a EU i gotovo cijeli svijet nas danas percipira kao – pravno nesigurnu zemlju. Posebno se to odnosi na investicije i na moguće buduće probleme s ulaskom u schengensku zonu.
Jednogodišnji tajni monitoring
Na tragu svega toga, s posebnom pažnjom je popraćena, zasad, neslužbena vijest, kako su u dijelu pravosuđa RH, konkretno u dijelu Uprave za zatvorski sustav i probaciju
Ministarstva pravosuđa RH, nezavisni istražitelji koje je angažiralo nekoliko međunarodnih institucija i nevladinih (NGO) udruga, izvršili monitoring tijekom 2017./2018. godine. Riječ je o najmanje trojici nezavisnih istražitelja koji su u periodu od oko godinu dana boravili u nekoliko hrvatskih zatvora u funkciji zatvorenika na izdržavanju kazne zatvora, a koji su tijekom svog boravka u zatvorskom sustavu RH radili bilješke na dnevnoj bazi sa svim uočenim anomalijama koje su skrivene iza visokih zidova i bodljikave žice hrvatskih zatvora.
Na taj način prikupljen je i dokumentiran materijal u pisanoj formi na gotovo 400 stranica koji će nakon završene obrade biti upućen na daljnje postupanje u UN, Odjelu za ljudska prava sa sjedištem u New Yorku.
Najslabije karike zatvorskog sustava
Prema dostupnim izvorima iz međunarodnih institucija koje su do ovog trenutka izvršile analizu dobivenih materijala o stanju u hrvatskim zatvorima, težište monitoringa bilo je u postupanju prema zatvorenicima, uočenoj diskriminaciji, načinu prehrane, koruptivnim radnjama službenika zatvora, uključujući i suce izvršenja u krugu tih zatvora, te društveni život i slobodno vrijeme zatvorenika.
Posebno poglavlje sačinjava postupanje pravosudne policije, koja je u dokumentaciji prikrivenih istražitelja naznačena kao najslabija karika u zatvorskom sustavu RH, kao i sustav zdravstvene skrbi zatvorenika.
EU-monitoring
Paralelno s tom nezavisnom analizom međunarodnih NGO udruga, tijekom mjeseca svibnja 2018. godine, hrvatske zatvore, konkretno zatvor u Zagrebu (Remetinec) s pripadajućom zatvorskom bolnicom u Zagrebu (Svetošimunska cesta), posjetili su predstavnici EU-a na čelu s finskom voditeljicom zatvorskog sustava pri Europskoj uniji.
U tom višetjednom boravku u najvećem hrvatskom zatvoru, šefica za zatvorski sustav EU-a, obavljala je osobne intervjue sa zatvorenicima, nazočila prijemu i otpustu zatvorenika, nazočila dijeljenju hrane i medicinske skrbi s terapijom, dnevnim šetnjama zatvorenika, te vršila posjete ćelijama uz pratnju pravosudnih policajaca.
Intervjui su se odvijali na engleskom jeziku, a kako se neslužbeno moglo saznati, zatvorenici su bili zadovoljni s tretmanom finske predstavnice iz EU-a. Osim sa zatvorenicima, predstavnica iz EU-a vodila je službene razgovore i s djelatnicima zatvora u Zagrebu, a druženja su se uglavnom odvijala u zatvorskoj kantini za vrijeme ručka.
Osim stručne analize i neposrednih zapažanja, predstavnica EU-a bila je u funkciji kontrole pravdanja EU-financiranja Ministarstva pravosuđa RH, a njeno najveće čuđenje izazvale su neolitske kartoteke i obimna papirnata dokumentacija, dok je u EU situacija u potpunosti obrnuta budući je cjelokupni zatvorski sustav – kompjuteriziran.
Osim toga, kako se moglo čuti, negativne ocjene dobila je Zatvorska bolnica u Zagrebu, gdje su pojedini liječnici te ustanove dobili porazne rezultate u anketi zatvorenika s napomenom da neki od njih ne razlikuju – rebro od bedrene kosti. Da podsjetimo, pojedini liječnici Zatvorske bolnice u Zagrebu već su bili predmetom novinskih napisa sa stupaca crne kronike…
Kompjuteri nakon neolitskih kartona
Nadalje, koncem kolovoza 2018. godine, završen je projekt razvoja jedinstvenog informatičko-tehnologijskog sustava za zatvorsku administraciju Ministarstva pravosuđa RH u smislu povećanja upravljačkih i profesionalnih vještina službenika u zatvorskom i probacijskom sustavu.
Navedenim projektom RH želi dati potporu primjeni EU-konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kako neslužbeno navode iz Bošnjakovićevog ministarstva, ovim procesom će se, provedbom spomenutog projekta, poboljšati skrb za oko 3000 zatvorenika koliko ih u ovom trenutku boravi u hrvatskim zatvorima i učiniti ju humanijim.
Kvadratura zatvorskog kruga
Iako se hrvatski zatvorski sustav još uvijek percipira uz metalne zvukove žlica, zveketom zasuna ćelija i ključeva zatvorskih čuvara, te zvuka mlazova mokraće u WC školjkama, prema posljednjem izvještaju Vijeća Europe, to ne izgleda tako, barem kada je u pitanju kvadratura prostora zatvorskih ćelija po zatvoreniku.
Tom u prilog ide podatak kako su kapaciteti hrvatskih zatvora u ovom trenutku gotovo upola manje popunjeni zatvorenicima nego prije 10 godina, kada je njihov broj dosezao brojku od oko 5500 osoba.
Samim time povećao se i broj kvadrata na trenutni broj zatvorenika u zatvorima u Hrvatskoj koji, prema Zakonu o izdržavanju kazne (ZIKZ) i drugim pravilnicima Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa RH, iznosi 4 do 7 četvornih metara po zatvoreniku.
Prikriveni zatvorenici među zatvorenicima
Nezavisno od monitoringa EU-a, spomenuti monitoring NGO udruga proveden u zatvorskom sustavu RH putem prikrivenih i pod posebnom zaštitom obučenih istražitelja, imao je, osim sagledavanja stanja i uočavanja anomalija s mogućim protuzakonitim postupanjem zatvorskog osoblja – i znanstveni pristup proučavanja kriminaliteta, obzirom da se on u današnje moderno doba suočava s mnogobrojnim problemima teorijske, metodološke i praktične prirode, a koji nisu međusobno nezavisni.
Osim što je međunarodni projekt NGO udruga bio tajan, prikupljanje tako dobivenih podataka u sklopu navedenog istraživanja u hrvatskim zatvorima, predstavljalo je vrlo opsežan, kompleksan i profesionalno odgovoran zahvat prikrivenih istražitelja različitih profila.
Projekt Uzor
Nekako u isto vrijeme kada su se provodili monitoring EU-a i nezavisno istraživanje međunarodnih NGO udruga, u nekoliko hrvatskih zatvora pokrenut je eksperimentalni program Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa RH pod nazivom – UZOR (uspjeh, zajedništvo, odgovornost, rad). Projekt Uzor još uvijek se provodi u dijelovima zatvorskog sustava u Hrvatskoj, a predstavlja implementaciju španjolskog modela nastalog u najstrožim zatvorima na Pirinejskom poluotoku.
Prema neslužbenim izvorima iz Ministarstva pravosuđa RH, projektom Uzor rukovodi gospođa, Bernardica Nađ-Franjić iz Odjela za probacije. Inače, probacija kao svojevrsni pojačani nadzor nad osuđenim osobama je samostalna odgojna mjera koja ima sve karakteristike anglosaksonske krivične, odnosno kaznenopravne mjere koja se naziva „probation“.
Pojačani nadzor u praksi sadrži karakteristike socijalno-psihološkog tretmana, što znači da obuhvaća osobnost u interpretaciji s njezinom okolinom, a odnosi se na kriminalnu populaciju društva koja obuhvaća ljude koji su počinili neko kazneno djelo.
Iz dostupne brošure zajednice Uzor, u izdanju Ministarstva pravosuđa RH, vidljivo je da projekt obuhvaća organizaciju života zatvorenika u zatvoru, preuzimanje odgovornosti za vlastiti život, zatim poštivanje sigurnosnih pravila, izvršavanja obveza za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, osmišljavanje života u zatvoru i drugo.
*Na ovu temu naš će tjednik nastaviti pisati u nekom od sljedećih brojeva…