Bruxelleska lista nadrealista

Wikipedija

Predsjednik HDZ-a, stranke koja se poziva na demokršćanske vrijednosti, pokazao je da je njegova samovolja iznad svih političkih normi, kriterija i pravila. Postavio je na čelo liste vlastitog savjetnika, Karla Resslera, kojeg su Plenkovićevi mediji po načelu 'Gleichschaltung' nazvali 'mladim lavom' koji će predvoditi HDZ-ovce za Europski parlament. Nešto hrabriji odvažili su se reći da je Karlo Ressler u javnosti poznatiji kao posinak moćnog Vladimira Šeksa koji još uvijek vuče glavne konce na političkoj pozornici u Hrvatskoj

Početkom srpnja navršit će se pet godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U takvom kontekstu obično se postavlja pitanja – jesmo li osjetili ikakav napredak nakon promjene nove političke paradigme? Među političkim stručnjacima prevladava konsenzus da nikakav napredak još nije na vidiku. Glavni prigovor koji su nam uputila gospoda iz Bruxellesa tijekom pristupnih pregovora, bio je da u državi vlada gospodarski kriminal, a korupcija u pravosuđu. Pravosuđe je i danas rak-rana hrvatskog društva, a korupcija u gospodarstvu rezultirala je odlaskom u stečaj nekoliko važnih poduzeća koja su godinama dobivala potporu i jamstvo države. Ortački kapitalizam umreženja s političkim moćnicima temeljna je odrednica društva. Scenariji performansa hapšenja glavnih krivaca gospodarskih malverzacija, koje je prije desetak godina provodila policija po nalogu DORH-a, ponavljaju se i danas kao ustaljeni igrokazi za mase s intencijom da se biračkom tijelu uoči predstojećih europskih parlamentarnih izbora pokaže kako se nešto „ipak kreće”.

U svibnju će građani naše države, najmlađe članice Europske unije, imati mogućnost po treći put birati predstavnike Europskog parlamenta u Bruxellesu. Očekivalo se da će političke partije ponuditi najbolje što imaju na raspolaganju kako bismo bili adekvatno predstavljeni u Europskom parlamentu u Bruxellesu gdje se donose presudne odluke za budućnost Europske unije. Važnost Europe i europske kulture nadilazi političke okvire što je posebno razvidno iz kritike koju su čelnicima Europske unije prošle godine uputili ugledni filozofi demokršćanske tradicije u čuvenoj Pariškoj deklaraciji. Potpisnici deklaracije izrijekom su naglasili da upravo zato jer je „Europa naš dom i jer njoj pripadamo”, osjećamo veliki stupanj odgovornosti i brige za budućnost Europe koju uvelike određuju njezini političari. Odgovornost intelektualaca nije samo u nastojanju da se očuva europska kulturna baština, zasađena na grčkoj književnosti i filozofiji, rimskom pravu i kršćanskoj kulturi, nego također u demokratskoj angažiranosti da budu izabrani karakterni i moralni ljudi s visokom sposobnošću prosuđivanja koji će predstavljati naciju u Europskoj zajednici naroda. Ako su tradicionalne vrline, kao forme izvrsnosti, kako kažu potpisnici Pariške deklaracije, tijekom povijesti bile i ostale nadahnuće vrsnim ženama i muževima Europe da stvore „umjetničke nenadmašne ljepote, te da ostvare nevjerojatna postignuća u razvoju znanosti i tehnike”, danas je primarna zadaća europskih građana provesti odgovoran odabir najboljih da predstavljaju državu u europskoj zajednici, te tako pridonesu svijesti da Europa nije samo gospodarska zajednica u kojoj dominira diktatura kapitala, nego isto tako svijest o kulturi koja će doživjeti nove oblike stvaralaštva u državama Europske unije. Europa kao „zajedništvo nacija, povezano zajedničkim duhovnim nasljedstvom, koje se diskutira, dalje razvija, međusobno dijeli i voli” ne smije postati diktatura imperijalističkih interesa moćnika.

Mora se priznati da su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu dali jedan dobar primjer kako bi se trebala voditi vanjska politika u Bruxellesu kada su neposredno nakon izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva u BiH, krajem listopada 2018. godine, poslali zajedničko pismo predsjednicima Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Europske komisije. Hrvatski euro-parlamentarci izrazili su duboku zabrinutost kršenjem ustava BiH, tj. činjenicom „da su hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH izabrali Bošnjaci, dok je velika većina Hrvata glasovala za drugog kandidata”.

Opći je dojam da će građani Europske unije na predstojećim izborima pokazati svoje nezadovoljstvo dosadašnjim forsiranjem etatističkog unitarizma. Europljani su se u vremenima velikih kriza pozivali na intrinzične moralne vrijednosti koje su očuvale Europu od njezine propasti. U današnje vrijeme, europski građani trebaju postati svjesni svoje odgovornosti za očuvanje pluralizma europskih kultura koje, objedinjene humanizmom i slobodarskim duhom, trebaju pronaći nova rješenja u društvenoj dezorijentiranosti i unitarističkom diktatu kapitala. Bogatstvo europske baštine postaje sve više ugroženo jeftinim politikanstvom čelnika Europske unije, među kojima posebno prednjačke politički čelnici u Hrvatskoj. U hrvatskim medijima sve više uočavamo, kao odgovor na Vladinu kontrolu medija, najezdu lošega kritizerstva iz redova izvaninstitucionalne oporbe koje se manifestira u nastojanju da se relativizira i ospori sve ono što je bilo vrijedno u hrvatskom društvu. Kritizerstvo u medijima sve češće se manifestira u negativističkom tonu bez pravog duha objektivnosti i nepristranosti, bez želje da se ukaže na glavne uzroke ugrožavanja državne supstancijalnosti. Bizarna kritika u našim medijima prožeta je senzacionalističkim nastojanjima da promiče pesimizam, beznađe i rezignacija duha. Sve što se nudi, može se reducirati na životnu formu materijalističkog konzumerizma koji ne može mlade ljude motivirati da zasnuju obitelji, rađaju i odgajaju djecu.

Predsjednik HDZ-a, stranke koja se poziva na demokršćanske vrijednosti, pokazao je da je njegova samovolja iznad svih političkih normi, kriterija i pravila. Postavio je na čelo liste vlastitog savjetnika, Karla Resslera, kojeg su Plenkovićevi mediji po načelu „Gleichschaltung” nazvali „mladim lavom” koji će predvoditi HDZ-ovce za Europski parlament. Nešto hrabriji odvažili su se reći da je Karlo Ressler u javnosti poznatiji kao posinak moćnog Vladimira Šeksa koji još uvijek vuče glavne konce na političkoj pozornici u Hrvatskoj. U međuvremenu smo u medijima mogli pročitati da je Milijan Brkić Vaso na užem predsjedništvu HDZ-a predložio da nositelj liste bude ugledni diplomat, Miro Kovač, vlasnik doktorske diplome sa Sveučilišta u Sorboni. No, znanstveni argumenti i akademski ugled kod Plenkovića nisu nikada bili na cijeni.



Bruxelleska marioneta bira sebi odane aparatčike. Sastavljanjem HDZ-ove liste za Europski parlament, Plenković se počeo ponašati poput Julija Cezara u istoimenoj Shakespearovoj drami, samouvjereno i nepokolebivo: „Ja sam konstantan i postojan kao zvijezda Danica”. Očito mu je jasno da će njegovi birači glasovati za HDZ-ovu listu, tko god bio na njoj. U ovom je trenutku za njega očito najvažnije provesti gašenje oporbe u vlastitoj partiji, jer smatra da se jedino tako može obračunati s oporbom izvan HDZ-a.

Pobjeda Annegret Kramp-Karrenbauer na stranačkoj konvenciji njemačkih demokršćana u prosincu prošle godine, dobrano podrezala krila oporbenjacima u HDZ-u koji su slovili kao demokršćanska opcija. Istodobno iz centrale s Trga žrtava fašizma možemo uvijek iznova čuti da će unatoč svim pokušajima destabilizacije, HDZ ostati stranka demokršćanskog svjetonazora. Nije mi jasno odakle dolaze pokušaji destabilizacije. Je li to možda Milijan Brkić Vaso, koji slovi kao uvjereni katolik među HDZ-ovom neznabošcima, ili pak dr. Miro Kovač koji je odbio biti na repu liste za europske izbore? Davor Ivo Stier je, vjerojatno, najopasniji kad šuti jer gospoda u HDZ-ovoj vrhušci znaju da onoga časa kad progovori, to će biti u duhu demokršćanske promjene paradigme, što se jamačno kosi s politikom Plenkovićeva „maskirnog demokršćanstva” u HDZ-u.

Budući da je demokršćanski svjetonazor jedan od temeljnih odrednica hrvatske tradicije, samo je pitanje dana kada će se pojaviti ozbiljna domoljubna stranka koja će patriotizam povezati s demokršćanskom tradicijom i preuzeti vlast u Hrvatskoj po uzoru na Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku. U više navrata sam pisao da je jedna od glavnih aktivnosti bivših djelatnika Udbe bila – spriječiti stvaranje jake stranke demokršćanske provenijencije u samostalnoj Hrvatskoj koja će u praksi provoditi demokršćanske vrijednosti. U takve aktivnosti bivših udbaških struktura, okupljenih oko Jože Manolića, svakako treba ubrajati i ova nastojanja da se HDZ prikaže i prezentira u javnosti kao stranka s demokršćanskim profilom. Ne zaboravimo, da je upravo Joža Manolić u jednom od svojih intervjua i memoara iznio zanimljiv podatak da su svi premijeri od uspostave Republike Hrvatski, izašli iz njegove političke radionice. Ozbiljni protivnici lustracije danas smatraju da je ipak dobro što nije bilo lustracije u Hrvatskoj, jer da je provedena, provoditelji bi bili glavni igrači Udbe. Upravo je Stier u jednom od svojih predizbornih govora prije sedam godina izjavio da glavni udbaš u Hrvatskoj, Joža Manolić, i dalje kreira osobnu politiku HDZ-a. To je vjerojatno bio jedan od razloga zbog kojeg je Stier dobio najviše preferencijalnih glasova na drugim izborima za bruxelleski parlament. Očekujemo da će nam Stier uskoro otkriti tko je nasljednik Jože Manolića u hrvatskoj politici.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI