HDZ nije demokršćanska stranka, niti će to u dogledno vrijeme biti!

facebook

Upravo je jedna od glavnih aktivnosti bivših djelatnika Udbe bila spriječiti stvaranje jake stranke demokršćanske provenijencije u samostalnoj Hrvatskoj koja će u praksi provoditi demokršćanske vrijednosti. U takve aktivnosti bivših udbaških struktura, okupljenih oko Jože Manolića, svakako treba ubrajati i ova nastojanja da se HDZ prikaže i prezentira u javnosti kao stranka s demokršćanskim profilom. Ne zaboravimo, da je upravo Joža Manolić u jednom od svojih intervjua i memoara iznio zanimljiv podatak da su svi premijeri od uspostave Republike Hrvatski izašli iz njegova šinjela...

Prošli tjedan je u hotelu Westin, Zaklada hrvatskog državnog zavjeta organizirala u suradnji s Konrad-Adenauer-Stiftung, konferenciju „Demokršćanske vrijednost u politici i društvu”. Bio je to ujedno i oproštaj dr. Michaela Langea s funkcije šefa Zaklade Konrad Adenauer, te inauguracija njegova nasljednika, Holgera Haibacha. Čelnik Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, samozatajni Srećko Prusina, već godinama intenzivno radi na promicanju demokršćanskih vrijednosti u hrvatskoj politici i društvu, kao što je izrijekom artikulirano u naslovu konferencije. No, opći je dojam, da čelnici HDZ-a ne pokazuju baš preveliko oduševljenje da bi dobre ideje Zaklade hrvatskog državnog zavjeta proveli u praksi i prihvatili kao političku platformu partije.
HDZ-ovce priča o demokršćanskim vrijednostima zanima samo kao fina dekoracija, posebno u ovo predbožićno vrijeme Došašća. Iluzorno bi bilo za očekivati da će doći do nekih značajnijih pomaka u političkoj praksi stranke kojoj je totalitaristički marifetluk još uvijek jedna od temeljnih odrednica. Čisto sumnjam da će se nešto bitnoga promijeniti na Trgu žrtava fašizma kod samodopadnih čelnika najmasovnije hrvatske partije koja se u međunarodnoj javnosti, ipak, rado kiti perjem demokršćanske orijentacije.
Bilo je predviđeno da plenarno predavanje na konferenciji o demokršćanskim vrijednostima održi Andrej Zlatousti, no sudionici su bili uskraćeni da uživo procijene koliko su predbožićni blagdani utjecali na formiranje premijerove linije. Umjesto bruxelleskog miljenika, pojavio se vitez Reda svetoga groba jeruzalemskog koji je na dobrom putu da ugrozi Premijerovu sposobnost političkoga dodvoravanja. Željko Reiner je kao izaslanik predsjednika Vlade i HDZ-a rezolutno naglasio, da će unatoč svim pokušajima destabilizacije, HDZ ostati stranka demokršćanskog svjetonazora. Nije mi jasno – odakle dolaze pokušaji destabilizacije? Je li riječ o Milijanu Brkiću Vasi, koji slovi kao uvjereni katolik među HDZ-ovim neznabošcima, ili pak o dr. Miri Kovaču i Davoru Ivi Stieru koji su, ipak, deklarirani demokršćani, pa je za očekivati da se ne uklapaju u politiku Plenkovićeva „maskirnog demokršćanstva”? Iluzorno je bilo očekivati da će Željko Reiner, Karamarkov predsjednik Hrvatskog sabora, objasniti sudionicima simpozija što se to radikalno promijenilo na Trgu žrtava fašizma od dolaska bruxelleskog ćate, da bi se stranku s najviše komunjara moglo okarakterizirati demokršćanskom.
Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. Željko Tanjić, pokušao je objasniti koje su to demokršćanske vrijednosti u suvremenom društvu, te istodobno povući crtu razgraničenja u odnosu na pojave koje se ne može okarakterizirati kršćanskim, pa kao takve ne bi trebale biti ni obilježje demokršćanske orijentacije. Tanjić je upozorio na neprihvatljivost istospolnih brakova, te nespojivost konzumerizma s kršćanskom tradicijom karitativne solidarnosti. U tom kontekstu, rektor Tanjić je spomenuo svetoga Nikolu, jer je taj dan bio njegov blagdan, kao osobu koja je postala simbolom kršćanske darežljivosti.
Iz nastupa njemačkih govornika na konferenciji bilo je razvidno da se oni suočavaju s problemima druge naravi, nego što je slučaj s Hrvatskom. Otto Bernhardt, član Uprave Zaklade Konrad Adenauer, izrijekom je naglasio u svome izlaganju da europski islam treba integrirati u suvremene demokršćanske političke tokove, što je zapravo već poznati stav njemačke kancelarke Angele Merkel. Bilo je jasno da Bernhardt zagovara politiku kontinuiteta među njemačkim demokršćanima. Konferencija se, naime, održavala uoči veoma važnih izbora za predsjednika njemačke stranke CDU. U tom kontekstu ostaju otvorene primjedbe, koliko je moguće spojiti islam s demokršćanskom političkom opcijom. Neosporna je činjenica da njemački Turci i Arapi s jedne strane simpatiziraju sa Zelenima i njemačkom ljevicom jer zagovaraju liberalniju politiku prema azilantima, ali da su svjetonazorski bliže demokršćanima jer smatraju da su religijske vrijednosti značajan segment suvremenoga društva. Problem je jedino što je njemačku ljevicu u liberalnoj politici prema azilantima u praksi debelo prešišala sadašnja kancelarka Angela Merkel. Čelnici bavarske Kršćansko-socijalne unije na čelu sa šefom partije i ministrom unutarnjih poslova, Horstom Seehoferom, smatraju da je vrag odnio šalu pa su rezolutno naglasili da islam ne pripada Njemačkoj. Njemački demokršćani, predvođeni kancelarkom Merkel, godinama su držali otvorena vrata azilantima nadajući se da će konzervativno tursko biračko tijelo dati svoje glasove upravo njima. Međutim, događaji su se odvijali po onoj narodnoj poslovici — „Što dobiješ na ćupriji, izgubiš na mostu”. Na njemačkoj političkoj sceni pojavila se nacionalistička partija Alternativa za Njemačku koja je na svom biračkom kontu knjižila nezadovoljne konzervativce demokršćanske opcije. Loši izborni rezultati za pokrajinske parlamente prisilili su moćnu Angelu Merkel da se povuče s pozicije predsjednice stranke.
Prošlotjedna pobjeda Annegret Kramp-Karrenbauer na stranačkoj konvenciji u Hamburgu potvrdila je da gospođa Merkel još uvijek drži stvari pod kontrolom u stranci, te da njezin rival Freidrich Merz neće ostvariti najavljeni „povratak korijenima demokršćanstva”. Čisto sumnjam da je Merz dosita namjeravao provesti svoju predizbornu najavu jer je proteklih petnaestak godina bio na visokim pozicijama međunarodnih kompanija, kao što su Mayer Brown LLP, HSBC Trinkaus & Burkhardt, Sonderfonds Finanzmarktstabilisierung (SoFFin), te bi najvjerojatnije, po uzoru na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, više slušao diktat kapitala, nego provodio demokršćanske vrijednosti u praksi. Merz posjeduje privatni zrakoplov i trenutačno je jedan od najbogatijih Nijemaca.
Za razliku od Merza, Annegret Kramp-Karrenbauer ima sluha za običnog smrtnika u Njemačkoj. Demokršćanstvo za nju nije primarno povezanost s krupnim kapitalom nego je također i svjetonazorsko određenje. Annegret Kramp-Karrenbauer je majka troje djece, a analitičarima je upalo u oči da u svom životopisu voli naglasiti da je članica Glavnog odbora njemačkih katolika (Zentralkomitee der deutschen Katholiken). Kao pametna političarka svjesna je da neće biti moguće provesti radikalni zaokret u odnosu na dosadašnju njemačku gospodarsku politiku koja je osnova njihove vanjske politike. No, bit će promjena u pogledu toleriranja bahatluka, pa je već najavila da će se postupati strože s prijestupnicima iz redova azilanata.
Pitanje integracije muslimana koji već duže žive u Njemačkoj u demokršćanske strukture vlasti bit će daleko složeniji posao nego što misle govornici zagrebačke konferencije. Jedan od najvećih problema je da su njemačke vlasti do prije nekoliko godina prepustile tamošnjim islamskim zajednicama da autonomno provode nastavu edukacije iz islamskog vjeronauka. Svoje nastavnike, imame njemačke islamske zajednice, regrutirale su uglavnom iz redova zagovornika radikalnoga tumačenja Kurana i islama, što je rezultiralo stvaranjem paralelnoga društva u Njemačkoj, odnosno formiranje vjernika koji s mržnjom gledaju na sekularnost, umjesto da sekularnost smatraju kao temeljnu odrednicu suvremenoga društvenog razvoja. Mi, nažalost nemamo ni jedne države u svijetu s većinskim islamskim stanovništvom koja bi bila zasnovana na sekularnom ustroju društva, tj. na strogoj odvojenosti države i religije. Da bi poboljšale situaciju s islamskim vjeronaukom, njemačke vlasti su odlučile školovati na njemačkim fakultetima nastavnike islama koji će zagovarati i promicati europski model islama s ekumenskim svjetonazorom tolerancije i međusobnog uvažavanja. To još uvijek ne znači da će konzervativni Turci koji žive u Njemačkoj prihvati islam koji im njemačka vlast servira. Vjeronauk u Njemačkoj nije obvezan predmet, pa roditelji mogu mirne duše svoju djecu ispisati iz vjeronauka u školama, a edukaciju djece prepustiti hodžama po islamskim centrima. Jabuka razdora nastala je, zapravo, pojavom sekularizma. Teško će biti na političkoj pozornici povezati kršćanstvo koje je prošlo svoj proces sekularizacije s islamom koji to još uvijek odbija učiniti.
Poraz Friedricha Merza zasigurno će podrezati krila oporbenjacima u HDZ-u. Do sada su bili tihi, od sada će biti još tiši i ponizniji. Budući da je demokršćanski svjetonazor jedan od temeljnih odrednica hrvatske tradicije, samo je pitanje dana kada će se pojaviti ozbiljna domoljubna stranka koja će patriotizam povezati s demokršćanskom tradicijom i preuzeti vlast u Hrvatskoj po uzoru na Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku. Upravo je jedna od glavnih aktivnosti bivših djelatnika Udbe bila spriječiti stvaranje jake stranke demokršćanske provenijencije u samostalnoj Hrvatskoj koja će u praksi provoditi demokršćanske vrijednosti. U takve aktivnosti bivših udbaških struktura, okupljenih oko Jože Manolića, svakako treba ubrajati i ova nastojanja da se HDZ prikaže i prezentira u javnosti kao stranka s demokršćanskim profilom.
Ne zaboravimo, da je upravo Joža Manolić u jednom od svojih intervjua i memoara iznio zanimljiv podatak da su svi premijeri od uspostave Republike Hrvatski izašli iz njegova šinjela. Protivnici lustracije, među koje se ubraja i pisac ovih redaka, smatraju da je dobro što nije bilo lustracije u Hrvatskoj, jer da je provedena, glavni provoditelji bi bili – glavni igrači Udbe.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI