Vina jednog od vodećih baranjskih vinara Slavka Kalazića predstavljena su na Tribini “Vrijeme je za…” u Češkoj besedi u Zagrebu. Taj osebujan čovjek, inženjer elektrotehnike bavi se poslom u struci od kraja osamdesetih pa sve do današnjih dana. Jedna manja
vikendica u Baranji s vinogradom bila je početak njegova interesa za vinarstvo.
U početku lagani hobi kroz nekoliko godina je prerastao u strast pa i poslovni interes da se i sam okuša kao proizvođač vina. Kupio je pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 2005. posadio vinograde. Osim neizostavne graševine posadio je pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, pinot bijeli, te tri crne sorte – cabernet sauvignon, pinot crni i frankovku.
Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Prema rješenjima Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, na tržište je iz te berbe izašlo sedam vrhunskih vina, od prijavljenih deset. Slijedeća 2008. je bila berba sa punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj
i na međunarodnim natjecanjima do sada dobila više od stotinu zlatnih medalja.
Već 2010. Kalazić je odlučio da će krenuti putem ekološkog vinarstva. Ekološki je certifikat, prema pravilima, dobio četiri godine kasnije. Rekao je kako priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja, a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima…Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru.
Kalazić je rekao kako je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše, ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva. Nije bila rijetkost da njegova vina na tržištu imaju i više od 17 posto alkohola kao izravni rezultat terroira, a traminac iz 2017. koji se na promociji točio kao prezadnje vino imao je čak 19,2 posto ukupnih alkohola!
Grožđe za ovo vino je brano potkraj rujna i početkom listopada te godine. Zlatne je boje kao rezultat maceracije, dok je ekstreman alkohol posljedica visoko nakupljenih šećera u bobici. Unatoč tome je skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowine-a 2012., pobjednik u Slovačkoj, šampion sajma GAST.
Razgovaralo se i o etiketama na “Silver” liniji. To su slike cvijeća koje je na čistom prostoru vinograda samoniklo: kamilica, stolisnik, gospina trava … U takvom ekološkom vinogradu rastu uz već spomenute trave čak i gljive.
Na prezentaciji se probalo čak osam vina. Nakon početnih sauvignona iz 2021. sa 12,5 posto alkohola i graševine iz iste godine sa 13 posto alkohola za koja su sudionici utvrdili da su suha, svježa sa alkoholima i kiselinama koji su dobro uklopljeni što vina čini pitkim, došli smo do robusnog pinota sivog 13,5 posto iz 2018 godine.
Prema riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati, a odležalo je 18 mjeseci u velikim drvenim bačvama od 2500 litara što je rezultiralo izvrsnom aromatikom u kojoj se savršeno prepoznaje sorta. Vino je punjeno u teške, reprezentativne burgundijske boce.
Chardonnay 2018. s 13 posto alkohola je maceriran oko 12 sati, vino ima lijepe kiseline
samim time i svježinu, izrazitu aromatiku, slasno za poželjeti čašu više ili više čaša…Inače je chardonnay 2008. prvo vino iz linije Premium i rasprodalo se vrlo brzo. Znamenit je i chardonnay iz 2015.
Pinot crni 2012. sa 14 posto alkohola s likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija, dok je klasična pinotovska blijedo crvena.
“U Baranji (‘majci vina’ na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu”, rekao je Kalazić. Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo šampion na Dubrovnik Wine Festu 2018., dok je tada Kalazićev Cabernet Sauvignon zavrijedio zlatnu medalju.
Cabernet sauvignon 2017. sa 13,5 posto alkohola je ubran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, gdje se uz svježinu osjete i prezrele note.
Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio završni Cabernet sauvignon iz čak 2008. godine! Desertno poluslatko vino s raznim aromama suhoga voća. Netko je rekao 14 godina svježe, ne staro kako je uobičajeno reći, vino. Grožđe je ubrano u studenom, a ima 15,5 posto alkohola.
Foto: Marko Čolić
Nova vinarija na širem području Zmajevca sa najsuvremenijom opremom, dugogodišnji zaposlenik, agronom, Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da ćemo i ubuduće iz ovoga dijela Baranje dobijati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium.
Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommellier, čovjek sa najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao: “Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio sa kalifornijskima”.
“Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka, a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Slavkovo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će ga Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Vinorodni dio Baranje ima idealno tlo i klimu za proizvodnju vrhunskih vina. I završno, Slavkova vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Neću reći ništa novo ako konstatiram da je Kalazić jedan od najboljih proizvođača sa tog područja i šire u Hrvatskoj”, zaključio je Francem.