IZ SUZE S LJUBAVLJU: ‘Upoznati vino znači upoznati mjesto i ljude koji ga stvaraju’

Foto: Marko Čolić

Vinska priča obitelji Pinkert započela je još 1900. godine sadnjom nekoliko loza i izgradnjom malog obiteljskog podruma na obroncima Banskog brda pored mjesta, poetskog naziva Suza (Csuza) u Baranji.

Taj dio Baranje gdje teku i Dunav i Drava je prekrasan kraj u kojemu su Pinkerti godinama nakon toga tj. 1986. zasadili još dva hektara vinograda u uvjerenju da dolaze “bolji dani”.  Međutim, rat koji je započeo 90-tih odveo ih je u progonstvo. Kada su se ponovno vratili nakon mirne reintegracije 1998. otvorili su podrum, iskrčili ona dva hektara površine i zasadili nove trsove na poznatom Banovom brdu (Aureus Mons).

Njihovi vinogradi nalaze se na području od 190 do 210 metara nadmorske visine u neposrednoj blizini Belja d.d. Zbog visine – za Baranjce je to prava planina – te zbog blizine Dunava i njegovog utjecaja, to se smatra vrhunskim položajem. Nakon toga sadili su i dalje te dostigli 15 hektara, od čega na graševinu otpada šest hektara. Od sorti nalaze se još sauvignon blanc i muškat žuti te cabernet sauvignon koji je zasađen na 2,5 hektara površine, zatim cabernet franc, frankovku i merlot.

Foto: Marko Čolić

Posebno se ističu uređeni i održavani vinogradi, dobra vina te monosortna crna vina i cuvee-i. Godišnja proizvodnja vina u prosječnoj godini iznosi 50 tisuća litara.

Sagradili su kušaonicu, a nakon toga vinarija je prodana. Zadnje dvije berbe radila je nova postava u vinariji s enologom Endre Kubikom. Izmijenjena je i etiketa na kojoj se još uvijek nalaze mali stilizirani tulipani, a vinariju vodi tvrtka Royroyal D d.o.o. U planu novih vlasnika je dovršetak restorana i izgradnja hale za proizvodnju pjenušca. Idejni nacrti su napravljeni i kreće se u realizaciju. Do daljnjega vinarija s dozvolom bivšega vlasnika nosi isto ime – Pinkert. Današnje površine iznose 11,5 hektara, prosječno oko 5000 trsova/ha (5,5 graševina, 2,5 CS, 1,5 merlot, 1 ha sauvignon blanc, 0,5 cabernet franc i 0,5 muškat žuti).



Foto: Marko Čolić

Vinarija Pinkert u Češkom domu na tribini “Vrijeme je za…” predstavila je osam vina: Graševinu 2022., Graševinu Lacrima 2021., Sauvignon blanc 2022., Rose 2022., Cuvee (frank. i caber. franc), Cuvee Lacrima 2019. (jednako merlot i CS), Merlot Lacrima 2019. i
Cabernet sauvignon Lacrima 2019. Radionica je započela s dvije graševine koje u ukupnom kapacitetu vinarije daju pola prinosa. Mlađa iz 2022. s 12,8 posto alkohola i 5,9 kiseline je brana potkraj kolovoza. Kratko je macerirana, a zatim je bila u rostfraju oko tri mjeseca i još tri do četiri mjeseca u boci prije puštanja na tržište. Lijepe je zelenkasto žute boje,
sortnog mirisa na jabuku. U ustima ima svježinu i gorčinu na kraju gutljaja bitnu karakteristiku naših graševina. Vino je svježe, pitko modernog izričaja kakvo se danas traži na tržištu.

Za vrhunsku graševinu Lacrima iz 2021. grožđe je brano u tri navrata. Zadnja berba je macerirana 24 sata, a zatim je sve skupa bilo tri mjeseca na batonažu. Ova graševina sa 13 posto dobro uklopljenih akohola i 5,9 g/L kiseline ima miris žutog cvijeća, a u okusu zrelu vinogradarsku breskvu. Punog je tijela, odličnih kiselina, a u prodaju ide nakon što je odstajala u inoksu i bocama godinu dana. To je vino organoleptički kompleksnije, punije i slasnije. Kako je rekao sommelier Darko Lugarić, dobro bi se slagalo uz hranu toga podneblja – fiš i šarana na rašljama, čak i smuđa na orly način. U Dalmaciji to bi mogli biti brudeti od miješane ribe i od jegulja i žaba. Boca je ozbiljnije opremljena sa plutenim čepom i tamnom etiketom na kojoj se vide sasvim mali tulipani kao poveznica na staru vrlo hvaljenu etiketu s velikim tulipanima u različitim bojama.

Foto: Marko Čolić

Enolog Endre Kubik rekao je da imaju i jednu 500-litarsku bačvu graševine koja je u drvu bila 8 mjeseci, a publika u Mađarskoj ju je dobro prihvatila dok kod nas nije tako.

Cuve Lacrima iz 2019. sa 13 posto alkohola i 5,4 g/L kiseline je mješavina merlota i cabernet sauvignona u jednakom razmjeru. Vino je nakon maceracije bilo 15 mjeseci u bariku. Sada je blago granatne crvene boje, gusto, intezivnog mirisa. U početku je to voćni
miris, a zatim se osjete tercijarni koža, duhan, kakao i kava. Jasno je da će ovo vino vremenom dobijati na snazi, a Lugarić bi ga spario s vratinom svinje fajferice i entrecotom (vrhunskim goveđem mesom od rebra bez kostiju).

Foto: Marko Čolić

Merlot Lacrima 2019 s 13 posto alkohola i 5,6 kiseline u procesu proizvodnje prošao je dvotjednu maceraciju, a zatim odležao 15 mjeseci u francuskim i mađarskim baricima. Kada je flaširano ostalo je još u boci godinu dana. Vino je granatno crvene boje, gusto, sortnog mirisa i okusa na šljivu i džem. U tercijarnim notama prepoznaje se kakao, čokolada i slatki začini.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI