Znate li što je šumska terapija, ta drevna praksa poznata u mnogim kulturama koja je svoju renesansu doživjela u Japanu 80-tih godina kada je Ministarstvo poljoprivrede i zdravlja Japana uložilo velika sredstva u niz istraživanja na temu kako kupanje u šumskom zraku (shinrin yoku) djeluje na zdravlje ljudi?
U davna vremena, Japanci su prakticirali boravak u šumi gdje su, prema njihovom vjerovanju (Shinto), boravili njihovi dobri duhovi Kamiji. Na osnovama ovih vjerovanja, anima studio Gibli predstavio je seriju animiranih filmova: Moj dobri susjed Totoro. Tih je godina Japan bio vodeća zemlja po broju samoubojstava, a animiranje ljudi da krenu u šume na terapije jedan je od odgovora na ovaj slavni rekord, rekla je dr. Gorana Isailović iz Beograda, jedna od sudionica 1. Hrvatskog kongresa o šumskoj terapiji koji će se održati 12. i 13. rujna u Tomislavovom domu na Sljemenu.
Kongres organizira platforma Snaga šume u kojoj su se okupili Udruga “Vrelo života” iz Zagreba, kao glavni organizator te Forum Zagreb i tvrtka Ernest Solutions d.o.o.
Pokrovitelji skupa su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma i sporta te
Zdravstveno veleučilište Zagreb dok održavanje Kongresa financijski podupiru Turistička
zajednica grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica.
Svoja izlaganja potvrdili su najpoznatiji svjetski zagovaratelji primjene dendroterapije: dr.
Qing Li – začetnik suvremene dendroterapije i danas najpoznatiji znanstvenik koji
istražuje ljekovite učinke šume, Amos Clifford – autor Vodiča kroz šumsku terapiju, čiji
prijevod će biti predstavljen uoči Kongresa, prof. dr. M.Z. Karagülle, profesor medicine,
medicinske ekologije i hidroklimatologije te predsjednik Turske asocijacije za termalnu
medicinu i balneologiju, kao i ostali istaknuti stručnjaci.
Kako navode organizatori, među ostalim, bit će predstavljen značaj šumske terapije za turističke prihode njemačke turističke industrije. Skup se posebno obraća sudionicima hrvatskog turističkog gospodarstva, zagovarajući ponudu koja daje dodanu vrijednost u turizmu i za koju imamo izvanserijske predispozicije kako u maritimnom, tako i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Šumska terapija predstavlja sve učestaliji instrument poboljšanja zdravlja te se ubraja u
novije oblike turizma. Ta terapija jača imunološki sustav, aktivira antitumorske stanice te štiti od bolesti; ubrzava oporavak od bolesti i proživljenih traumatoloških stanja. Među pozitivne učinke ubrajaju se i utjecaj na smanjenje razine stresa, anksioznosti i depresivnih stanja, poboljšanje raspoloženja te osjećaji harmoničnosti i zadovoljstva.
Doktorica Isailović je istaknula kako je prof. Qing Li, imunolog sa univerziteta u Tokiju pokazao u svojim eksperimentima da dva sata boravka u šumi uz udisanje fitoncida, aromatičnih molekula koje drveće proizvodi da se zaštiti od bolesti podižu za 100 posto sposobnost ljudskog organizma da se bori protiv razvoja malignih bolesti.
“Ovo pozitivno djelovanje zadržava se do 14 dana, a nakon toga je potrebno ponovno otići u šumu. Pozitivnim se pokazalo i djelovanje boravka u šumi na kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, na metaboličku bolest, no prije svega na mentalni wellbeing, bolest ‘nedostatka prirode’, bolest poremećene pažnje, anksioznost i depresiju. Boravak u šumi smanjuje proizvodnju hormona stresa kortizola u krvi i amilaze u slini. Mijenja se i aktivnost vegetativnog nervnog sustava tako da umjesto reakcije simpatičkog nervnog sustava Fight and flight (bori se i bježi) dominira parasimpaticus rest and digest (odmori se i digestiraj, probavi). U dermatološkim ordinacijama je standard da su od 10 pacijenata barem njih troje sa psihodermatozama tj. s ugroženim mentalnim wellbeingom”, rekla je dr. Isailović.
Dodala je kako je u postcovid razdoblju taj odnos već sedam od 10.
“Kao dermatolog u svojoj ordinaciji propisujem terapiju šumom i prirodom uz konzultaciju sa psihologom i adjuvantnom dermatološkom terapijom. Rx nature propisivanje prirode je već standardna praksa u više zemalja među kojima su Škotska i Kanada. Šumska terapija i joga su preporučene prakse u brojnim medicinskim ustanovama i prihvaćene od zdravstvenog osiguranja”, naglasila je dr. Isailović.
Govoreći o tzv. šumskom wellnessu rekla je kako se on koristi u programima team buildinga, osobnog razvoja kao i u programima za razvoj kreativnosti.
Podsjetila je da su prije četiri godine, MSPAAS, ANFT i Udruga Nase Vale iz Mimica organizirale Prvi međunarodnim simpozij zdravstvenog turizma temeljen na programima šumskog wellnesa.
Na tom je simpoziju sudjelovalo 35 osoba iz 13 zemalja.
“Imali smo nezaboravnu šetnju s 84-godišnjim barba Ivom poznavateljem mediteranskog bilja omiške Dinare i šumsku terapijsku šetnju s mandalama iz prirode na Biokovu sa landscape terapijom. U Umjetničkoj Galeriji Mimice sudionici su se upoznali s kulturom tog kraja”, istaknula je dr. Isailović.
Dodala je kako je značaj šumskog wellnessa za turizam prije svega u produljenju turističke sezone kao i u uključivanju malih proizvođača u ponudu čajeva, začina i kozmetike iz prirode.
Na kraju je zaključila kako je potpora državnih institucija, ministarstava, zdravstvenih veleučilišta i lokalne samouprave od ključnog značaja za razvoj svjetskog trenda rx nature i u Hrvatskoj.