U petak je održana 18. po redu Noć muzeja diljem Hrvatske a tema ove sad već punoljetne manifestacije je ovaj put bila ‘Muzeji su važni’.
U Šibeniku je kao i uostalom u cijeloj Hrvatskoj organiziran je bogat program. Organizatori su željeli pokazati da muzeji nisu samo ono što učimo u školi, spomen na bitke ili određene datume, već da oni čuvaju svakodnevnu baštinu, zapravo, ono što grad živi i što on jest.
Od starih igara, prezentacije antičkih slastica učenika OŠ Jurja Šižgorića, pod vodstvom Anite Matić, obilaska stalnog postava Muzeja, preko glazbenog nastupa učenika šibenske glazbene škole Ivana Lukačića – kojeg su i pjevali – pa do prezentacije starih šibenskih galeta, koje su pripremili učenici šibenske ugostiteljske škole pod mentorstvom profesorice Biserke Šmit. Udruga Turističkih vodiča Mihovila organizirala je edukativnu igru za djecu o odrasle, Marina Lambaša, Katarina Urem i Frederik Levarda predstavili su Konzervatorsko-restauratorski radovi na Fortezzinom umivaoniku.
Ivica Poljičak održao je predavanje o preobrazba Šibenika u razdoblju uprave Ante Šupuka i Narodne stranke, o čemu su Šibenčani mogli pogledati i Izložbu, uz stručno vodstvo, priređenu u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku. Kakve su bile frizure prvih stoljeća naše ere pokazali su učenici Srednje strukovne škole Šibenik, pod vodstvom Sande Kožulić.
Posjetitelje su glazbom okrijepili Mate Skračić i Adaptive Quartet, a bilo je i sporta. Pod geslom Zagrli Grad – Izaberi sport!, u suradnji s Društvom sportske rekreacije ‘Sport za sve‘ 08 Forca Šibenik, održana je utrka, kojoj je start bio kod gradskih vrata ispred ulaza u Muzej.
Mi smo pak posjetili Gradski Muzej u Drnišu gdje je također održana jedna zanimljiva izložba pod nazivom Mura Incognita: Nepoznata utvrđenja Šibenika i okolice, autora Josipa Pavića i Andrije Nakića. Sve je organizirano u suradnji sa JUK Tvrđava kulture Šibenik.
Izložba predstavlja rezultate istraživačkih aktivnosti Odjela za kulturno-povijesnu baštinu JUK Tvrđava kulture Šibenik u razdoblju od 2017. do 2021. godine.
Na izložbi u drniškom Gradskom muzeju predstavljeno je 16 lokacija: tri do sada nezamijećene strukture Tvrđave sv. Mihovila, Tvrđava sv. Ivana, te 12 raštrkanih utvrda nekadašnjeg srednjovjekovnog i novovjekovnog šibenskog distrikta. Neke od lokacija do sada su bile potpuno nepoznate, a o drugima su prezentirani brojni novi povijesni podaci, fotografije i nacrti, pronađeni ili izrađeni kroz terenske preglede, arhivska ili arheološka istraživanja.
Sva ova utvrđenja, bilo da su ih gradili Šibenčani, Mlečani ili Osmanlije, podsjetnik su na zaboravljen i nesiguran život u graničnim područjima te na duboke demografske i društvene promjene koje su se tada događale i koje se osjećaju sve do današnjih dana.
Osim prezentacije samih lokaliteta, cilj izložbe je i dugoročno podizanje svijesti i angažiranosti oko spomeničke baštine, radi čega se planiraju i nove edukativne aktivnosti.
Mi smo pak nakon otvaranja malo porazgovarali sa jednim od autora izložbe mladim povjesničarem Josipom Pavićem.
Na početku smo ga upitali da nam kaže nešto o samoj izložbi.
“Sama izložba je u Šibeniku postavljena prije godinu i pol dana i zapravo istražuje naša istraživanja koja smo radili od kraja 2017.godine do sredine 2021.godine, u nizu terenskih pregleda po vrlo različitim lokalitetima naše županije, odnosno bivšem šibenskom distriktu iz faze ranog srednjeg vijeka i obrađuje utvrde i utvrđenja koja su velikim dijelom nepoznata kroz dosadašnja istraživanja”.
“Obradili smo tu i naše arheološke radove koje smo imali na samim tvrđavama u Šibeniku, ali osim te dvije tvrđave u Šibeniku obradili smo i 12 lokaliteta, pokušali smo donijeti nove nalaze i nacrte, sve smo snimali i pomoći drona iz zraka, i to je također dio izložbe”.
Posebno je zanimljiva tvrđava Sv. Ivana u Šibeniku o kojoj su i sami Šibenčani jako malo znali, i nisu uopće imali pojma koliko je uopće velika i što sve skriva.
Josip o tome kaže: “Tvrđava je u sedam godina arheoloških radova, od 2015. na ovamo, svaki dan imala arheološki nadzor. Otkrili smo dosta toga, dosta struktura koje sežu od njene gradnje sredinom 17.stoljeća sve do drugog svjetskog rata”.
“A jedna od zanimljivih stvari koje nismo na ovoj izložbi prikazali je tunel koji se proteže ispod tvrđave njemački vojnici za koji se također nadamo u skoroj budućnosti urediti i omogućiti posjetiteljima i tu najnoviju fazu tvrđave sv.Ivana u Šibeniku”, kazuje nam ovaj mladi povjesničar.
Također vrlo je zanimljivo da je po veličini gotovo pa jednaka onoj najpoznatijoj tvrđavi ne samo u našoj županiji nego i šire, onoj u Kninu.
‘Da ona nimalo je zaostaje za kninskom tvrđavom, neznatno je manja tako da je to jedan ogroman kompleks koji danas služi jednoj drugoj svrsi. Jedan dio je pretvoren za posjete zainteresiranim posjetiteljima, a drugi sjeverni dio koji je i puno veći je jedna vrsta parka koji ispod sebe krije jedan sasvim novi sadržaj, kampus koji se nadam da će zaživjeti u budućnosti kao centar za kreativan kulturna istraživanja”.
Josip je inače rođeni Splićanin ali ga je životni put odveo u Šibenik. Naravno za sve je kriva ljubav jer nam je priznao da je šibenski zet.
“Već 10 godina živim u Šibeniku, i dugo sam vezan uz njega a i sam grad pruža posebno u zadnje vrijeme prilika za istraživanje i za mlade ljude puno više nego što je to bilo prije”, kazao nam je Pavić.
Noć muzeja je kao i svake godine održana i u Otavicama u zajedničkoj organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića i Općine Ružić. Organiziran je kulturni program u sklopu manifestacije ‘Noć muzeja 2023’, u petak 27. siječnja u Crkvi Presvetoga Otkupitelja i Kulturnom centru u Otavicama. Posjetitelji su mogli razgledati stalni postav Crkve Presvetog Otkupitelja – grobnice obitelji Meštrović, našeg svjetski poznatog kipara i velikana.
Nakon sanacije kupole, restauracije kamene građe i reljefa u unutrašnjosti, te postavljanjem unutarnje rasvjete, crkvica je zasjala u novom ruhu.
Crkva Presvetog Otkupitelja posljednje je počivalište velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, kao i najbližih članova njegove obitelji: majke Marte, oca Mate, braće Marka i Petra, sina Tvrtka i supruge Olge. Za njezinu izgradnju (1926.-1930.) odabrao je Paraćevu glavicu, brežuljak na sjeverozapadnome dijelu Petrova polja koji katastarski pripada selu Ružić, a udaljen je samo desetak minuta hoda od kuće obitelji Meštrović u Otavicama.
U Kulturnom centru u Otavicama od 18 do 22 sata možete pogledati izložbu ‘Grad kakav želim’: Digitalna interpolacija Meštrovićevih djela. Izložba je otvarena u suradnji s udrugom studenata Dizajna vizualnih komunikacija te prema autorskoj koncepciji kustosice Filipe Dore Ćapete, izložba prikazuje motive Meštrovićeve umjetnosti u kombinaciji sa splitskim i drugim lokacijama (Banovača u Otavicama), sugestivnim motivima i konceptima, uz upotrebu tehnike digitalne manipulacije.
Posjetitelji su mogli razgledati stalni postav Crkve Presvetog Otkupitelja – grobnice obitelji Meštrović našeg svjetski poznatog kipara i velikana.
Nakon sanacije kupole, restauracije kamene građe i reljefa u unutrašnjosti, te postavljanjem unutarnje rasvjete, crkvica je zasjala u novom ruhu.
U Kulturnom centru u Otavicama od 18 do 22 sata moglo se pogledati izložbu ‘Grad kakav želim’: Digitalna interpolacija Meštrovićevih djela. Izložba je otvorena u suradnji s udrugom studenata Dizajna vizualnih komunikacija te prema autorskoj koncepciji kustosice Filipe Dore Ćapete, izložba prikazuje motive Meštrovićeve umjetnosti u kombinaciji sa splitskim i drugim lokacijama (Banovača u Otavicama), sugestivnim motivima i konceptima, uz upotrebu tehnike digitalne manipulacije.
Izložba ostaje otvorena do 5. veljače, u radnom vremenu od 10 do 14 sati svakog dana osim ponedjeljkom.