Većina ljudi koji ne znaju razliku, nerijetko uspoređuju, a mnogi i poistovjećuju graševinu i rizling. Problem je u neprimjerenom korištenju naziva welschriesling, olaszrizling, riesling italico i talijanski rizling u mnogim zemljama. Treba istaknuti kako se i u Hrvatskoj prije nekoliko desetljeća sorta vinove loze čije su bobice bile veličine graška, uspoređivala s rizlingom, a ona ustvari s “kraljem bijelih vina” nema nikakve veze.
Za sve rizlingoljupce, ali i ostale koji su željeli saznati nešto više o toj “kraljevskoj” sorti vinove loze, u sklopu Međunarodnog festivala vina i kulinarstva 15. Zagreb VINOcom-a u hotelu Esplanade, održala se radionica na temu “Rizlinzi – Kopjar vs Njemačka”. Radionicu su vodili sommelier Tomo Jakopović i eminentni vinski novinar Ivo Kozarčanin.
Željeli su pokazati vertikalu rizlinga zagorske vinarije Kopjar u usporedbi s korijenima – njemačkim vinima od ove velike sorte. Degustirala su se vina: Kopjar 2020. suho, 2019. polusuho, 2018. polusuho, 2017. polusuho, 2015. polusuho i 2013. polusuho te primjereni rizlinzi Mosella i Pfalza iz Njemačke.
Kako je istaknuto, Vinarija Kopjar smještena na samoj granici Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, s proizvodnjom vina započela je 2012. godine. Njihovi se vinogradi nalaze na 4,5 hektara površine, a grožđe se uzgaja na ekološki način. Nastaju vrhunska, prepoznatljiva organska vina. Među sortama bijelog grožđa posebice se izdvaja rajnski rizling.
Govoreći o toj sorti vinove loze iz kojeg se dobiva vrhunsko vino, Kozarčanin je rekao kako rajnski rizling nije slučajno nazvan “kraljem svih vinskih sorti” te da u vinogradu traži “dvostrukog slugu”. Upravo su područja Hrvatskog zagorja i Međimurja idealna za uzgajanje te sorte grožđa.
“Rizling se pokazao sortom koja obećava, a naša vina imaju svježinu te intenzitet i kakvoću mirisa. Zbog tla u kojem se pretežito nalazi lapor, vino dobiva mineralnost”, naglasio je Robert Kopjar, vlasnik vinarije.
Kvaliteta vina ovisi o bogatstvu, kompleksnosti i raznovrsnosti njegovih aroma. Tako visokokvalitetno vino uvijek odlikuje više sekundarnih i tercijarnih aroma.
Uspoređujući njegove rizlinge s njemačkim, zaključeno je kako njemački imaju drugačiji aromatski profil te se osjeti više tercijarnih aroma. U Njemačkoj se rizling uzgaja u 13 vinskih regija, a na to vino utječe lokalni teroar.
Tako je Moselle poznat po vinima u kojima se, među ostalim, osjećaju arome cvjetova i jabuke, ali i škriljavca. U Rheingauu je rizling često nešto bogatiji te uz ostali, nudi arome marelice i bijele breskve s čvrstim, kamenitim podtonom teroara. Na jugu Njemačke nalazi se Pfalz u kojem se zbog mnogo sunčanih dana proizvode rizlinzi punijih tijela te aroma manga i citrusa.
No, unatoč tome što je Njemačka domovina rizlinga, u ovom “dvoboju” ipak su pobijedili hrvatski, Kopjarovi rizlinzi pri čemu je posebice oduševio Kopjar rizling 2015. za koji je rečeno da spada u “velika hrvatska vina, kojih je, nažalost, danas kod nas malo”.