Stanko Vraz – jedan od najistaknutijih iliraca i prvi hrvatski profesionalni književnik – 1810.

Uz Petra Preradovića i Ivana Mažuranića smatra se najvažnijim pjesnikom hrvatskog romantizma.

Slovenski i hrvatski pjesnik, kritičar, prevoditelj i istaknuti ilirac Stanko Vraz rodio se 30. lipnja 1810. godine. Rođen je u slovenskom Cerovcu pod imenom Jakob Frass, a ime je promijenio 1836. godine kao vatreni pristaša narodnog preporoda i ilirskog pokreta.

Ranu poeziju pisao je na slovenskom jeziku, a 1833. godine prvi puta posjećuje Zagreb i upoznaje Ljudevita Gaja. Oduševio se ilirskim pokretom te piše za Danicu potpisujući se kao Ilir iz Štajera. Od 1837. pisao je isključivo na hrvatskom jeziku, a potkraj 1838. trajno se nastanio u Zagrebu te postao prvim hrvatskim profesionalnim književnikom. Uz Petra Preradovića i Ivana Mažuranića smatra se najvažnijim pjesnikom hrvatskog romantizma.

Kao zagovornik romantičarskih ideja o značaju narodne poezije objavljuje zbirku slovenskih narodnih pjesama Narodne pjesni ilirske, koje se pjevaju po Štajerskoj, Kranjskoj, Koruškoj i zapadnoj strani Ugarske. U hrvatskoj književnosti javio se prijevodom slovenske balade Stana i Marko, a 1840. objavio je prvu od ukupno tri za života objavljene zbirke pjesama, ljubavni kanconijer Đulabije, ljubezne ponude za Ljubicu, posvećen Gajevoj nećakinji Ljubici Cantily. Zbirku balada i romansi Glasi iz dubrave žeravinske posvetio je ilirki Dragojli Štauduar. Vrazova posljednja zbirka poezije Gusle i tambura sastoji se od četiriju ciklusa.

Pisao je satire i epigrame, sabrane u ciklusima Neotesanci I i II, Komari i hobadi te Cigani, u kojima se kritički osvrtao na onodobne političke i književne prilike pa i suvremenike. Zauzimao se za uvođenje strožih estetskih i profesionalnih kriterija u književnu kritiku. Prevodio je s latinskoga, grčkoga, češkoga, ruskoga, poljskoga, slovenskoga, engleskoga, njemačkoga, francuskoga, španjolskoga i talijanskoga, ponajviše romantičarsku poeziju.



Stanko Vraz preminuo je 1851. godine u Zagrebu. Isprva je bio pokopan na starom zagrebačkom groblju u Jurjevskoj ulici, no kasnije su njegovi ostaci preneseni na Mirogoj.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI