Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno.hr komentirao je neke od najvažnijih ekonomskih događaja koji su obilježili gospodarski život Hrvatske u proteklom tjednu.
Državni zavod za statistiku (DZS) je prošlog tjedna objavio kako je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine otkako DZS vodi takvu statistiku.
“Ako vidimo što je povuklo rast BDP-a to je osobna potrošnja. Nakon godinu dana pandemije i nakon što je društvo godinu dana bilo zatvoreno, građani su bili željni potrošnje. U brojnim europskim zemljama, pa tako i u našoj, pokazalo se da su građani u godinu dana zatvorenog gospodarstva akumulirali značajnu štednju koju su onda po otvaranju htjeli i potrošiti”, ističe Novotny koji kaže i da je rastu osobne potrošnje pridonio i rast plaća od 3,5 posto.
“Vidimo da su potrošači optimistični, čemu je sigurno pridonijela i odluka Vlade o plaćanju plaća zaposlenicima koji nisu mogli normalno raditi svoj posao zbog epidemioloških mjera te nije bilo masovnih otkaza”, kaže ekonomski analitičar.
Novotny ističe kako su rastu BDP-a pridonijeli i izvoznici.
“Važno je spomenuti mala i srednja poduzeća koja su se od ulaska u EU dobro uključila u nabavne lance zapadnoeuropske industrije i koja su zahvaljujući oporavku europskog tržišta zabilježila veći izvoz, kao i poljoprivreda koja se pokazala kao veliki izvoznik, što je sve pridonijelo rastu BDP-a”.
Kaže da se tek sada vidimo što za Hrvatsku znači članstvo u EU.
“Svjedoci smo jako velike razlike između sadašnje krize i one 2009. kada Hrvatska nije bila dio Europske unije i kada nismo zabilježili tako dobar oporavak. Hrvatska ekonomija se u kontekstu europskog antirecesijskog kišobrana dobro ponaša, očekivanja su od oporavka na cijelom europskom, pa tako i hrvatskom tržištu jako velika”.
Na pitanje što možemo očekivati u drugoj polovici godine Novotny odgovara kako je teško davati bilo kakve prognoze, ali možemo očekivati pozitivan trend u trećem i četvrtom tromjesečju.
“Ako i nećemo u cijelosti nadoknaditi pad iz prošle godine, sigurno ćemo ga nadoknaditi bar 80 posto što je jako dobar rezultat”.
Hoće li eventualne strože epidemiološke mjere utjecati na oporavak kaže da se tako nešto ne bi trebalo dogoditi jer čak i u slučaju slabije turističke posezone podaci iz drugog tromjesečja su pokazali da je oporavak ostvaren bez obzira na turističke rezultate.
“Treći kvartal je dijelom već iza nas i vidimo da je domaća potražnja i potražnja na turističkom tržištu bila snažna tako da možemo reći da će sve to zajedno pozitivno utjecati na ukupna ekonomska kretanja tijekom godine”.
Prošlog tjedna javnost je šokirala izjava zastupnika Hrvatskih suverenista Marka Milanovića Litre koji je prozvao premijera Andreja Plenkovića i vladajuću elitu da ih nije briga za mišljenje naroda oko uvođenja eura, te poručio da će suverenisti započeti s inicijativom za raspisivanje referenduma o euru:
“To što oni govore je potpuna besmislica”, rekao je Novotny. “Do sada se pokazalo da je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kao i približavanje glavnim ekonomskim trendovima Europske unije izrazito povoljno djelovalo na hrvatsku ekonomiju u cjelini u svim sektorima, od turizma do investicija”.
Novotny kaže da će ulazak u Europsku monetarnu uniju, najbogatiju regiju na svijetu, samo dodatno poboljšati te okolnosti.
“Prihvaćanjem eura Hrvatska će postati zanimljivija međunarodnim ulagačima te ne vidim nijedan razlog da Hrvatska ne bi prihvatila euro. Uostalom, euro kao valuta već dominira hrvatskim ekonomskim prostorom pa se nekretnine kupuju i iznajmljuju u euru, auti se prodaju u eurima. Istina je da se na kraju, većina tih transakcija plaća u kunama, ali tome uvijek prethodi cijena u eurima. Pa tako i stanovnici Hrvatske umjesto u kuni, koja je već desetljećima stabilna valuta, štede uglavnom u eurima, umjesto u nacionalnoj valuti”.
Kad je riječ o ideološkim okvirima suvereniteta i suverenizma, Novotny kaže da su brojni empirijski podaci pokazali da EU zna i može upravljati različitostima.
“Nema nikakvog straha da će Europska unija postati melting pot kultura poput SAD-a. Upravo suprotno, EU je zajednica različitih kultura koje dobro međusobno komuniciraju i surađuju i ekonomija i demokracija se dobro razvijaju unatoč svim poteškoćama kao što je nedavno bio Brexit kada je prvi put u povijesti jedna zemlja napustila Europsku uniju”.
Nakon što je zbog uragana Ida zatvoren veliki dio proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu, cijene nafte na svjetskom tržištu prošloga su tjedna porasle više od 10 posto, zbog čega su se mnogi probudili u strahu da će naše, ionako već visoke cijene goriva, još više narasti.
Novotny kaže da nema smjesta za paniku jer jednako kao što hrvatsko tržište naftnih derivata nije odmah reagiralo na pad cijena nafte, isto tako neće odmah reagirati na rast cijene nafte:
“Cijene nafte će sigurno oscilirati zbog raznih razloga, ali ne očekujemo da će se cijena sirove nafte popeti na onu razinu koju je dosegla 2008. godine što je bilo 120 dolara po barelu. Ono što je sigurno je da će cijena energije rasti u budućnosti, zbog čega je iznimno važno da radimo na zajedničkoj politici EU o obnovljivoj energiji”.
Hrvatsko tržište rada prošli tjedan je iznenadila najava Nizozemca Jana de Jonga, koji već 15 godina živi i radi u Hrvatskoj, da od rujna u svojoj tvrtki uvodi četverodnevni radni tjedan i da je pritom svojim radnicima ostavio iste plaće.
“Mladi Nizozemac nije izuzetak na tržištu rada. Sličan trend na tržištu rada već više od desetljeća u postoji u Njemačkoj gdje se radi na smanjenju radnog tjedna s 40 na 30 sati. Trend se pokazao iznimno pozitivnim jer se pokazalo da su radnici produktivniji tako da je danas u Europi u fokusu smanjenje satnice i povećanje produktivnosti”.
Na pitanje hoćemo li sličan scenarij vidjeti i u drugim hrvatskim tvrtkama Novotny kaže da nije optimističan:
“Kod nas je veliki problem rigidno radno zakonodavstvo koje još uvijek ne dozvoljava puno toga. Morate voditi evidenciju rada, dolaska na posao što u svijetu pandemije kada dosta ljudi radi od kuće nema smisla. Još uvijek ne vidimo da Hrvatska ide u tom pravcu jer još uvijek se na brojnim radnim mjestima vrijednost radnika ne mjeri učinkovitošću što bi trebao biti prioritet”.