INFLACIJA SAMO ŠTO NIJE STIGLA, A VAŠA ŠTEDNJA SVAKIM DANOM VRIJEDI SVE MANJE: Evo kako možete sačuvati ušteđevinu od gubitka vrijednosti

ilustracija

Mnogi stariji građani živo se sjećaju inflacije iz Jugoslavije i Hrvatske početkom devedesetih kada je novac brzo gubio vrijednost, a građani čim su dobili plaću kupovali njemačke marke na crnom tržištu kako bi barem dijelom zaštitili ono malo plaće koje su zaradili. Iako smo sada daleko od te inflacije (maksimalna zabilježena inflacija nakon stjecanja hrvatske nezavisnosti je zabilježena u listopadu 1993. – čak 38,7 posto), činjenica je da su nakon godina niske inflacije ekonomisti napokon počeli češće spominjati riječ koju je većina nas i zaboravila i za koju se vjerojatno nadala da je više nikad neće čuti za vrijeme svog života.

Tako su potrošačke cijene u srpnju u Hrvatskoj porasle 2,8 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. Iako je riječ o manjem povećanju od onog u SAD-u u istom razdoblju koje su zabilježile porast od čak 5.2 posto u odnosu na srpanj 2020., ipak nije riječ o broju na koji možemo samo tako odmahnuti rukom.

Ne držite novac u bankama

Ekonomski analitičar Velimir Šonje ističe kako inflacija do dva posto ne šteti rastu i životnom standardu, ali nakon tog broja čak i ekonomisti postaju zabrinuti. Kada to znamo, pitanje je gdje uložiti novac kako ne bi izgubio na vrijednosti. Naime, podaci HNB-a pokazuju da su građani u srpnju u bankama držali čak 350,7 milijardi kuna, što je 8,5 milijardi kuna ili 2,5 posto više u odnosu na lipanj ove godine, a većinu tog novca čini štednja građana.


Šonje ističe kako građani dobrim dijelom drže novac na računima koji ne nose kamatu pa su potpuno izloženi realnom obezvrjeđivanju tog dijela imovine zbog inflacije.

“Dio ljudi se sve češće odlučuje na kupnju nekretnina, no za većinu to ili nije zanimljivo ili nije dostupno te se postavlja pitanje što raditi s manjim ušteđenim iznosima”, kaže Šonje.



Ekonomski analitičar ističe kako veći povrat na sredstva možemo očekivati samo ako na sebe preuzmemo nešto veći rizik.

“Tu stvari već postaju problematične za većinu ljudi jer vam nitko ozbiljan osim investicijskog savjetnika neće reći kupi ovu ili onu dionicu, a osim toga, ljudi još uvijek bez razloga zaziru od tog oblika ulaganja. To je šteta za hrvatske građane jer su dionice su u zadnje vrijeme odbacile lijepe prinose. Ako ima mlađih čitatelja čija se sredstva skupljaju u mirovinskim fondovima u rizičnoj kategoriji A, neka pogledaju lijepe stope povrata koje su ostvarili u proteklih nekoliko godina. Vrlo dobar oblik ulaganja su dobrovoljni mirovinski fondovi jer se u njima dobiva i državni poticaj do 750 kuna ovisno o iznosu štednje, no to ima smisla za jako dugoročnu štednju”, kaže Šonje.

Diverzifikacija rizika

Analitičar svima onima koji žele štedjeti za stan, putovanje, automobil ili nešto slično za što će im novac trebati ranije, savjetuje pogledati investicijske fondove iz kojih uvijek možete povući sredstva.

“Važno je pametno rasporediti, jednim dijelom i u rizičnija ulaganja. Treba se obratiti upraviteljima fondova, pogledati informacije na njihovim stranicama, pitati za preporuke, ali ne susjede, nego stručnjake, i pritom – diversificirati rizike, ali se ne previše plašiti rizičnijih ulaganja i povremenih oscilacija vrijednosti, jer na držanju novca na računu ionako realno gubite. Što bolje planirate i što više igrate na dugi rok (ne očekujte brze zarade), to ćete bolje proći”, ističe.

Kako u Hrvati osim u bankama, najčešće štede u nekretninama, pitali smo isplati li se uopće takav tip štednje i kakve prinose mogu u budućnosti očekivati oni koji su uložili ili tek planiraju uštedjeti u takav tip štednje:

“Na nekretninama se, iako se to možda tako i ne čini na prvi pogled, nije toliko bajno zarađivalo u proteklih 10-15 godina. Cijene nekretnina bile su na prvom vrhuncu 2008. ali nakon toga su osam godina padale, a osam godina nije malo. Tek sada vidimo kako se vraćaju na razinu iz 2008. vraćaju se tek sada. Dakle, nekretnine su u proteklih 13 godina bile loša investicija, osim za one koji su kupovali nakon 2015-16., njihove nekretnine danas vrijede značajno više”, govori Šonje.

Analitičar ističe kako je tržište u međuvremenu postalo selektivnije te da su i potresi pokazali da se iza nečega što je zbog lokacije izgledalo super zapravo krije ruina i gutač novca.

“Mislim da ljudi sada ponovo dosta ulažu, stambeni krediti ponovo rastu po stopi od gotovo 10 posto, nema pretjeranog napuhavanja cijena i tek smo se vratili na razinu iz 2008, što je dobra vijest. Tko zna dobro odabrati, na dugi rok neće pogriješiti iako će rast kamatnih stopa koji još nije nastupio, ali mogao bi nastupiti kroz 2-3 godine, malo prigušiti budući rast vrijednosti u jednom trenutku. Fundamentalno, međutim, za vrijednosti nekretnina ključan je gospodarski rast, a ja mislim da će ga u narednim godinama biti, zato mislim da nitko tko sada dobro kupi neće pogriješiti”, ističe analitičar.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI