U VINARIJI GALIĆ SU U ŠOKU: EU traži da im vrate 10 milijuna kuna, pokrenuli su pravnu bitku

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Nakon što su im iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju naložili da moraju vratiti 10 milijuna kuna iz Vinske omotnice koji su im putem Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi dodijeljeni za podizanje nove zgrade vinarije u Kutjevu vrijedne sedam milijuna eura, u vinariji Galić još su u šoku.

Naime, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) je nedavno izdao nalog o poništenju odluke o odobrenju projekta i odluku o povratu sredstava isplaćene potpore u iznosu od 10,047.442,29 kuna.

OLAF je u svom nadzoru ustvrdio kako je pri izgradnji vinarije došlo do malverzacije i zloupotrebe jer je jedan od podizvođača građevinskih radova na vinskom podrumu bila tvrtka Presoflex u vlasništvu Ine Galića, sina Josipa Galića, vlasnika vinarije.


Naime, vinarija je u to doba za izvođača radova angažirala tvrtku koja je uzela pet podizvođača među kojima je bila i tvrtka Galićeva sina, što u OLAF-u smatraju sukobom interesa. U Vinariji Galić su pokrenuli pravnu bitku kako bi osporili tu odluku jer je smatraju nezakonitom.

Agencija odgovara da je odluka o povratu novaca donesena “temeljem članka 33. stavak 2. Pravilnika o provedbi mjere Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. koji propisuje da će Agencija za plaćanja zatražiti povrat sredstava ako se utvrdi da je korisnik postupao protivno odredbama Pravilnika i pravilima korištenja sredstava za mjeru Ulaganja, odnosno u slučaju utvrđene nepravilnosti”. Također navode kako prilikom odobravanja projekta, kao ni tijekom kontrole njegove provedbe, Agencija nije znala da je na realizaciji projekta angažirana tvrtka u vlasništvu Galićeva sina, te da je korisnik sredstava u sve svoje obveze bio upućen temeljem odluke o odobrenju projekta.



Iz Vinarije Galić na to odgovaraju kako je odluka Agencije kojom im je naložen povrat sredstava donesena temeljem novog Pravilnika zbog čega su uputili žalbu prema Agenciji i Ministarstvu poljoprivrede kao i da su im tri revizorska tijela tijekom nadzora dala zeleno svjetlo projektu, a među njima i “Agencija, koja je sada, nakon mišljenja OLAF-a, promijenila stav, pri čemu uopće ne navode što je točno povrijeđeno”.

Iz Vinarije Galić kažu da je riječ o odluci koja predstavlja “pravnu nesigurnost za sve korisnike sredstava, sadašnje, ali očito i bivše, a Vinariji sada prijeti nenadoknadiva šteta i zaustavljanje razvojnog procesa”.

Konzultantska tvrtka Vinariji Galić u ovom projektu bio je Core Consulting iz Zagreba, čiji direktor i suvlasnik Egon Mudrinić ističe da je “OLAF u slučaju Vinarije Galić provjeravao ono što nije propisano natječajem, pravilnikom i drugim odredbama”.

Inače, iz izvješća OLAF-a za 2020. godinu, u dijelu koji se odnosi na radnje koje su poduzela nacionalna pravosudna tijela nakon izdanih preporuka OLAF-a između 1. siječnja 2016. i 31. prosinca 2020., vidljivo je kako većina zemalja EU prihvaća manji broj njihovih preporuka, odnosno većinu odbacuje.

Jedino u slučaju Hrvatske, Francuske, Mađarske, Italije, Litve i Malte bilježi se veći broj prihvaćenih preporuka kojima se od korisnika onda traži povrat novca i temeljem kojih se protiv njih podižu optužnice pred redovnim sudovima. Prema prosjeku EU-a se prihvaća tek 37 posto preporuka OLAF-a, a u Hrvatskoj su u navedenom razdoblju od četiri preporuke prihvaćene tri, a jedna odbačena, dakle prihvaćeno je 75 posto, piše Jutarnji list.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI