U obitelji Frankopan mnogi su muževi postali slavni, no i žene zaslužuju svoje mjesto u povijesti. Bile su vrlo obrazovane, sposobne i iznimno cijenjene u društvu. Govorilo se o njihovoj ljepoti, ali i njihovoj inteligenciji. Dok su muškarci ratovali, žene su morale voditi “obiteljski posao”, a nerijetko se i boriti za ostavštinu svoje djece.
Katarina Carrara
Katarina Carrara (14. / 15. st.) udala se za Stjepana I. Krčkog, koji je pripadao Vidovoj lozi. Katarina je potjecala je iz utjecajne obitelji Carrara, koja je vladala Padovom i njenom pokrajinom. Nakon udaje živjela je u Modrušu i predstavljala se kao krčko-modruška kneginja. Imala je svoj pečat s grbom obitelji Carrara i Frankopan. Kralj Karlo dao je Stjepanu I. poseban privilegij za to doba. Budući da nije imao muških potomaka, njegove posjede smjela je naslijediti jedina kći Elizabeta. Stjepan I. je rano umro, a njegov brat Ivan osporavao je to nasljedno pravo te je zauzeo Modruš (1390.) i izbacio Katarinu i Elizabetu iz grada. Isplatio im je miraz, a Katarina je kupila slovenski grad Mehovo, kamo se preselila s kćeri.
Katarina Nelipić
Katarina Nelipić bila je kći cetinskog kneza Ivaniša Nelipića. Ne zna se gdje i kad je rođena. Budući da Ivaniš nije imao muških potomaka, učinio je sve kako bi Katarina i njeni potomci naslijedili nelipićke posjede, što mu je kralj Žigmund i dozvolio. Zaručio ju je za Ivana VI. (Anža) Krčkog te ga posinio. Vjenčali su se 1416. godine i imali sina Jurja I. Nakon smrti Ivaniša Nelipića kralj Žigmund je, uprkos dogovoru, zahtijevao predaju svih Ivaniševih posjeda. Ivan VI. ulazi s njim u sukob i uskoro umire prirodnom smrću, a Katarina ostaje sama s malodobnim sinom kojem obitelj Frankopan pokušava uzeti nasljedstvo po frankopanskoj liniji. U toj situaciji Katarini nije preostalo ništa drugo nego Žigmundu predati Nelipićeve posjede i sinu osigurati frankopanske posjede. Katarina i Juraj otišli su živjeti u Rmanj, gdje je umrla 1439. godine.
Katarina Frankopan
Katarina je rođena oko 1525. u frankopanskom dvorcu u Ozlju. Njezina majka Marija Branković bila je kći srpskog despota, a otac Ferdinand Frankopan, biskup modruški. Udana je 1544. za bana Nikolu IV. Zrinskog. On je s Katarininim bratom Stjepanom IV. Frankopan Ozaljski sklopio ugovor o međusobnom nasljedstvu i pomoći jer Stjepan nije imao djece. Tim ugovorom 16 frankopanskih gradova i kaštela prelazi obitelji Zrinski. Osim toga, Stjepan IV daruje Katarini još pet gradova. Katarina je živjela sa suprugom u Čakovcu i imala je najbrojnije potomstvo u čitavoj frankopanskoj dinastiji rodila je 13 djece. Imala je pune ruke posla oko odgoja i golemih imanja, pa ipak se stigla baviti izdavaštvom. Umrla je s 37 godina u Čakovcu. Pokopana je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u Svetoj Heleni tek nakon što je Nikola IV. poginuo u Sigetskoj bitki.
Katarina Cetinska
Kći Ivana IX. kneza Cetinskoga i Doroteje zvala se Katarina. Njezina prabaka bila je gore spomenuta Katarina Nelipić. Katarinu se morala udati za ugarskog velikaša Gabrijela I. Perényija. On je bio kraljevski natkomornik, veliki županom dviju županija. Zaslužan je za izdavanje djela Ivana Česmičkoga. Poginuo je 1526. u Mohačkoj bitki.
Bila je vrlo obrazovana i načitana te je bogato opremila svoju knjižnicu. Na svom ugarskom dvoru u Perénu Katarina je okupljala intelektualnu elitu i vodila učene rasprave. Financirala je izdavanje prijevoda poslanica sv. Pavla na mađarski jezik, pa na prvom mađarskom prijevodu stoji frankopanski grb. Umrla je 1540. g.
Ana Katarina Frankopan
Godine 1625. u Bosiljevu je rođena Ana Katarina Frankopan. Graz, 16. XI. 1673.) Otac joj je bio Vuk II. Krsto Frankopan, zapovjednik Karlovačkog generalata, a majka Uršula Inhofer. Udala se za Petra Zrinskog u Karlovcu 1641. godine, nakon čega odlazi živjeti u Ozalj. Kad je Petar preuzeo vodstvo u Zrinsko-frankopanskoj uroti, Ana Katarina je odrađivala dio pregovora s Francuzima te je upravljala brojnim imanjima. Bila je književnica i imala važnu ulogu u Ozaljskom kulturnom krugu. Nakon propasti urote svi njihovi posjedi su zaplijenjeni i Katarina je ostala bez ičega. Oproštajno pismo Petra Zrinskoj, napisano Ani Katarini dan prije smaknuća smatra se jednim od najdirljivijih ljubavnih pisama.
Njena najstarija kći Jelena se borila protiv Habsburgovaca, oduzeta su joj djeca i umrla je u Osmanskom Carstvu. Druga kći Judita Petronila je po obiteljskoj želji stupila u samostan. Sin Ivan Antun nakon lažne optužbe osuđen je na doživotni zatvor u Grazu. Treća kći Aurora Veronika je imala desetak godina kad je Katarina uhićena. Odvedene su u Graz, a Aurora je ubrzo odvojena od majke i smještena u samostan u Klagenfurt. Katarina je nakon toliko proživljenih nesreća psihički oboljela i umrla u samostanu u Grazu 1673. Njezina djeca su bila posljednja generacija slavne dinastije koja su nosila prezime Frankopan.
Piše: Marsela Alić
Original možete pronaći na povijest.hr