Dana četvrtog ožujka 1861. održana je svečana inauguracija američkog predsjednika Abrahama Lincolna. To je bio povijesni događaj, jer se dobro znalo da Lincolnova odlučna politika prema ropstvu ne odgovara robovlasničkim državama. Dapače, već kad je Lincoln nekoliko mjeseci ranije bio izabran, južne su američke države izjavile da će istupiti iz SAD-a prije nego što se novog predsjednika uopće uvede u dužnost.
I doista, već uoči Lincolnove inauguracije, sedam južnih država istupilo je iz SAD-a (tzv. secesija) i osnovalo Konfederativne Američke Države (Konfederaciju). Tih sedam država bile su Južna Karolina, Mississippi, Georgia, Florida, Alabama, Louisiana i Teksas.
Lincoln je u inauguracijskom govoru pokušao biti pomirljiv prema južnim državama, ali je istodobno bio i odlučan da se sačuva cjelovitost SAD-a. Za predsjedničku prisegu koristio se slavnom Lincolnovu Bibliju. Radilo se o izdanju Biblije iz 1853. godine, s 1280 stranica i relativno malih dimenzija (15×10 cm). Ta Biblija prije nije bila u Lincolnovom vlasništvu nego ju je za tu priliku donio službenik američkog Vrhovnog suda, koji ju je prije koristio za službene svrhe. Zanimljivo je da je Lincoln svoju poznatu bradu pustio da raste tek uoči ove inauguracije.
Kako je Lincoln bio žestoki zagovornik ukidanja ropstva raskol u SAD-u se još više produbio, što je ubrzo dovelo do oružanog sukoba Unije i Konfedracije. Već sljedeči mjesec započeo je krvavi američki Građanski rat koji je trajao sve do 1865. kada je Konfederacija kapitulirala. Niti tjedan dana od trijumfalnog završetka rata predsjednik Lincoln (koji je 1964. po drugi puta izabran za predsjednika) ubijen je u kazalištu u Philadelphiji. Ubio ga je John Wilkes Booth, glumac i špijun Konfederacije, pištoljem iz neposredne blizine.