Arhitekt i projektant, čija je odlika bila povezivanje tradicionalnih i suvremenih arhitektonskih oblika, Alfred Albini rođen je 15. srpnja 1896. u Beču. Studirao je arhitekturu na Visokoj tehničkoj školi u Beču, a diplomirao je u Zagrebu. Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu je od 1925. asistent, pa docent, a zatim profesor do umirovljenja 1962. gdje je predavao projektiranje i povijest arhitekture najnovijeg doba.
Nakon završetka studija radi u u atelijeru Viktora Kovačića, a poslije njegove smrti prelazi arhitektu Hugi Ehrlichu radeći uglavnom na dovršenju palače zagrebačke Burze prema Kovačićevu projektu. Albini je u arhitekturi zastupao umjereni modernizam s oslonom na tradiciju što mu je omogućilo da svoju arhitekturu uspješno uklopi u povijesne urbane cjeline.
U Zagrebu je projektirao stambenu zgradu u Švearovoj ulici, kuće Meixner u Mallinovoj i Balog u Gortanovoj te Uzorinac u Kozarčevoj ulici, kuću Arko na Gornjem gradu, Tehnološki fakultet te Muzičku akademiju na Gornjem gradu. Projektirao je i Gradsku štedionicu u Osijeku, obiteljsku kuću Dukat u Hvaru, Narodni dom u Sušaku i moderni stambeni blok u Zadru.
Također, Albini je predložio urbanističko i prometno rješenje centra Zagreba probijanjem prometne arterije sjeverno od Ilice uz samo podnožje Gornjega grada, te predložio proboj nove ulice od istočne strane Trga Maršala Tita do Mesničke ulice, riješivši prostorno sve glavne čvorove ovog poteza, ali to nije realizirano.
Albini se bavio i problemima urbanizma i zaštite kulturne baštine, pisao stručne i teorijske članke te slikao. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1963.) i Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1969.).
Alfred Albini preminuo je 1978. godine u Zagrebu.
piše: Dražen Krajcar