Anabaptizam se razvio 20-ih godina 16. stoljeća u Zürichu kao radikalna protestantska sljedba, a proširio se po Austriji, južnoj i srednjoj Njemačkoj te u Nizozemsku. Naziv su dobili po tome što nijekaju krštenje djece te smatraju da krštenje vrijedi samo u odrasloj dobi kad je čovjek dovoljno svjestan da zna što čini.
U gradu Münsteru, u njemačkoj državi Vestfaliji protestantizam je dobio mnogo poklonika. Kad je grasko vijeće postalo većinski protestantsko, počeo je progon katolika. U ljeto 1533. stigao je 23-godišnji anabaptist Jan van Leiden iz Nizozemske i postao jedan od vođa, a njegov mentor Jan Mathys najavio je da će se za Uskrs u Münsteru pojaviti Isus Krist. U međuvremenu je biskup von Waldeck naredio vojsci da opkoli grad. Kako se Isus nije pojavio, Jan Mathys i nekoliko sljedbenika napustili su grad te su odmah ubijeni.
Novi vođa anabaptista postao je Jan van Leiden. Pod njegovim vodstvom pokret se radikalizira, a osobno je provodio smaknuća.
Jan se prozvao kraljem Johannesom I., čime je Münster postao međucarstvo između zemaljskog i nebeskog. Vojska katoličkih i protestantskih knezova opsjedala je Münster te je zavladala velika glad. Nakon godinu i pol dana opsade katolička vojska zauzela je Münster u lipnju 1535. u krvoproliću, a glavni propovjednik Rothmann i “premijer carstva” pobjegli su. Smaknuti su svi preživjeli anabaptisti osim vođa.
Nekoliko vođa anabaptista uhvaćeni su te pola godine ispitivani i mučeni. Osuđeni su na smrt te su krajem siječnja 1536. mučeni do smrti. Njihova iznakažena tijela obješena su u košare na tornju crkve sv. Lamberta kako bi “upozorila i odagnala nemirne duhove”. Košare još vise na crkvi kao podsjetnik.
Piše: Marsela Alić
Original možete pronaći na povijest.hr