Anarhist ubio francuskog predsjednika Carnota (1894.)

Dana 24. lipnja 1894. talijanski anarhist Sante Geronimo Caserio ubio je u Lyonu francuskog predsjednika Carnota tijekom predsjedničkog mandata. Radilo se o razdoblju učestalih anarhističkih napada na najviše svjetske dužnosnike, poput šefova država i monarha. Primjerice, Luigi Lucheni ubio je 1898. austrijsku caricu Elizabetu (Sissi), Gaetano Bresci 1900. talijanskog kralja Umberta I. iz dinastije Savoja, Leon Czolgosz 1901. američkog predsjednika Williama McKinleyja, Michele Angiolillo 1897. španjolskog premijera Antonia Cánovasa, a Manuel Pardiñas drugog španjolskog premijera, Joséa Canalejasa. Izvršeni su još i mnogi drugi anarhistički pokušaji ubojstava u Europi i SAD-u.

Francuski predsjednik Marie François Sadi Carnot potjecao je iz politički vrlo utjecajne obitelji. Otac mu je bio francuski senator i ministar, a djed mu je bio jedan od glavnih političara u razdoblju Francuske revolucije, kao i ministar rata u vrijeme Napoleona Bonapartea. Ubijen je na vrhuncu popularnosti, odmah nakon što je na banketu u Lyonu održao politički govor. Caserio je prišao predsjedniku, koji je u tom trenutku sjedio u kolima i rukovao se s obožavateljima. Kad mu je nasmješen Carnot pružio ruku, Caserio se s njime rukovao, a istovremeno ga je drugom rukom ubo ga nožem u srce. Odmah je savladan, ali je za predsjednika već bilo prekasno.

U trenutku kad je ubijen, predsjednik Carnot imao je 56 godina. Njegov ubojica Sante Geronimo Caserio bio je 20-godišnji pekar (otac ga je nazvao u čast indijanskog poglavice Geronima). Nakon uhićenja nije uopće poricao odgovornost. Dapače, osobno je opisao način na koji je bodežom ubio predsjednika kad je ovaj bio u kočiji. Tvrdio je da mu je motiv bila osveta za smrt dvojice pogubljenih anarhista-bombaša. Odbio je tražiti pomilovanje od sudaca ili aludirati na svoju neuračunljivost. Osuđen je na smrt i smaknut giljotinom u Lyonu iste godine, manje od dva mjeseca nakon atentata koji je počinio.

Piše: Boris Blažina

Original možete pronaći na povijest.hr



Facebook Comments

Loading...
DIJELI