Ban Mažuranić otvorio moderno Sveučilište u Zagrebu – 1874.

Screenshot

U čast kralja i cara Franje Josipa zagrebačko je sveučilište prozvano Sveučilište Franje Josipa I. 

Premda Sveučilište u Zagrebu vuče korijene još iz 1669. godine kad je Isusovačka akademija dobila povlastice sveučilišta, ono je u suvremenom smislu riječi otvoreno 19. listopada 1874. godine. U čast kralja i cara Franje Josipa bilo je prozvano Sveučilište Franje Josipa I., a otvorio ga je ban Ivan Mažuranić. Prvi rektor modernog sveučilišta bio je kanonik Matija Mesić, koji je predavao povijest.

Naime, Hrvatski sabor jena poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu na znamenitom zasjedanju 1861. godine. Car Franjo Josip potpisao je godine 1869., prilikom boravka u Zagrebu, zakonski članak o Sveučilištu u Zagrebu, a pet godina kasnije izrađen je novi zakonski članak koji je zaslugom bana Ivana Mažuranića dobio vladarevo odobrenje 5. siječnja 1874. godine. Vladar je odredio da ga kod svečanosti otvorenja zastupa ban Mažuranić. Tom je prigodom izrađena Spomenica s potpisima uglednika, profesora i studenata.

Sveučilište se isprva nalazilo u staroj zgradi gimnazije na Katarininom trgu i imalo je tri fakulteta: Bogoslovni, Pravni i Mudroslovni (filozofski). Ukupno je bilo upisano 205 studenata, od toga 7 na Bogoslovnom fakultetu, 175 na Pravnom i 23 na Mudroslovnom. Rektorat Sveučilišta preselio se u današnju zgradu ispred HNK tek 1882. godine, a dotad je u toj zgradi bila tvornica duhana.

Facebook Comments



Loading...
DIJELI