Adam Patačić, plemić od Zajezde, biskup i autor “Rječnika latinsko-hrvatskog i njemačkog” (“Dictionarium latino-illyricum et germanicum”), umro je 19. srpnja 1784. na današnji dan.
U svojem je uzdizanju ubrzo postao biskupom Velikog Varadina i nadbiskupom Kaloče u Ugarskoj, koja je u to vrijeme bila izravno nadređena Zagrebačkoj biskupiji.
Adam Patačić od Zajezde postao je oko 1760. godine postao je Adam Patačić biskupom Velikog Varadina (mađ. Nagyvárad, rum. Oradea) u Ugarskoj. Danas se taj grad nalazi u Rumunjskoj, no samo je oko 10 kilometara udaljen od granice s Mađarskom. U Velikom Varadinu utemeljio je Patačić novu biskupsku palaču, u baroknom stilu. Ondje je držao i stalni zbor te orkestar, s ukupno čak do 34 glazbenika. Taj je biskupov ansambl svojedobno vodio Michael Haydn, a nakon njega Carl Ditters von Dittersdorf.
Postao je ubrzo i nadbiskupom Kaloče u Ugarskoj. Zanimljivo je da je Kaločka nadbiskupija u njegovo vrijeme bila izravno nadređena i Zagrebačkoj biskupiji.
Patačićeva je obitelj imala brojne posjede diljem hrvatskoj područja u koje se spadali Zajezda, Vrbovec, Rakovec, Vidovec, Krkanec, Vinicu, Martijanec i Kostel. S vremenom su Patačići stekli barunski, a zatim čak i grofovski naslov.
Njegov rječnik “Dictionarium latino-illyricum et germanicum” (hrv. Rječnik latinsko-hrvatski i njemački), koji je sadržavao hrvatske pojmove na kajkavskom narječju, a ostao je sačuvan u rukopisu. Jedno je vrijeme Patačić bio vrbovečki župnik, a zatim zagrebački kanonik.
Godine 1776. godine došao je Patačić na funkciju nadbiskupa Kaloče. Zagrebački su biskupi bili sufragani kaločkih nadbiskupa pa je, sukladno tome, tadašnji zagrebački biskup Josip Galjuf bio sufragan nadbiskupa Adama Patačića. Tijekom života dobio je Adam Patačić barunsku titulu, a proglašen je i vitezom velikog križa Ugarskog reda sv. Stjepana. Kao kaločki je nadbiskup Adam Patačić i preminuo u dobi od 68 godina.