Bitka kod Vézeroncea (524.)

Bitka kod Vézeroncea bila je vrhunac drugog pohoda u sklopu Burgundskog rata, odnosno franačkog osvajanja Burgundskog Kraljevstva. Burgundi su bili germanski narod, koji je došao iz Danske na područje današnje Francuske nakon raspada Zapadnog Rimskog Carstva. Franci su također bili germanski narod, a živjeli su na području današnje Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske. 

Burgundski rat počeli su franački kraljevi Klodvig, Hildebert I. i Klotar I. napadom na burgundskog kralja Sigismunda. U njihovom prvom pohodu nanijeli su težak poraz Burgundiji i zarobili njezinog kralja Sigismunda.  

Sigismundov brat Godomar II. pokušao je vratiti Burgundiju 524. godine uz pomoć istočnogotskog kralja Teodorika Velikog. Pobijedio je franačku vojsku, a za osvetu je Klodvig dao ubiti njegovu obitelj te krenuo u napad na Godomara II. Tako je došlo do Bitke kod Vézeroncea na jugu današnje Francuske 25.6.524., kad su franačke trupe poražene. Klodvig je poginuo, a Franci su se povukli iz Burgundije. Na bojištu je pronađena kaciga, koja se čuva u muzeju u Grenobleu. 

Do treće bitke došlo je nakon smrti Teodorika Velikog, kad su Franci pokorili Burgundiju 532. kod Autuna. Poslije toga Burgundija je potpala pod franačku vlast i morala se odreći samostalnosti. 

Piše: Marsela Alić



Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI