Bitka u blizini ušća Drave u Dunav, nedaleko od današnjeg Osijeka (antički naziv Mursa) vođena je 28. rujna 351. godine. Sukobile su se vojske cara Konstancija II. i uzurpatora Magnencija. Godinu dana prije Magnencije na čelu rimskih snaga u Galiji pobunio se i ubio Konstancijeva brata i suvladara Konstansa. Potom je došlo do pregovora između Magnencija, koji je Konstancija bio spreman priznati kao cara u istočnom dijelu Carstva, te Konstancija, koji je Magnenciju bio spreman prepustiti Galiju, ali ne i ostatak Zapadnog Carstva. Neuspjeh pregovora doveo je do rata..
Prema nekim izvorima, Konstancije se prije početka bitke otišao moliti kraj groba lokalnog kršćanskog mučenika. Tijekom bitke se molio sve do trenutka kad je došao biskup Murse Valens s vijestima o pobjedi. Konstancije je raspolagao daleko brojnijim snagama, uključujući tešku konjicu i strijelce, dok se Magnencije morao oslanjati na relativno nedisciplirane i neobučene barbarske pomoćne trupe, o čemu svjedoči i bijeg dijela franačke konjice na Konstancijevu stranu, uoči same bitke.
Uspjeh je bio ostvaren, no uz velike gubitke na obje strane. To je vjerojatno bila jedna od najkrvavijih bitaka u rimskoj povijesti. Magnencije je uspio pobjeći prerušen u običnog vojnika. Kasnije će mu Konstancije zadati konačni poraz u južnoj Francuskoj i postati jedini car cijelog Rimskog Carstva.
Piše: Dražen Krajcar
Original možete pronaći na povijest.hr