Nakon austrijskog poraza u Prvom koalicijskom ratu Napoleon Bonaparte ujedio je sredinom 1797. Cispadanijsku i Transpadanijsku Republiku na području današnje sjeverne Italije u Cisalpinsku Republiku. Njezin naziv na prijevodu s latinskom znači s ove strane Alpa. Naziv je trebao podsjećati na davnu rimsku regiju Gallia Cisalpina. Od 1801. republika je kovala svoj novac.
Glavni grad bio je Milan, a obuhvaćala je područje Lombardije, Modene, Carrare, Bologne, Ferrare i drugih većih sjevernotalijanskih gradova. Nakon zauzimanja talijanskog dijela Švicarske površina je iznosila 42.500 km². U Cisalpinskoj Republici živjelo je oko 3,2 milijuna stanovnika.
Gospodarstvo Napoleonove republike bilo je vrlo razvijeno. Osim tradicionalnog obrta, neki su gradovi bili poznati po svilarstvu, mramoru i kvalitetnom drvu. Napoleon je uveo prvi ustav prema uzoru na Francusku Republiku i izabran je za prvog predsjednika. Cisalpinska Republika preimenovana je u Talijansku Republiku na današnji dan 1802. godine. Nakon što se Napoleon proglasio francuskim carem, ukinuo je Talijansku Republiku i proglasio Kraljevinu Italiju, a sebe kraljem 1805. godine.
Boje zastave Talijanske Republike bile su kao današnje, ali postavljene vertikalno. Kad se u 19. stoljeću razvio nacionalni pokret, ova je zastava izabrana kao zastava čitave Italije.
Piše: Marsela Alić
Original možete pronaći na povijest.hr