Skladatelj Franz Schubert rodio se 31. siječnja 1797. u Himmelpfortgrundu (danas dio Beča) kao 13. od 16 djece. Schubertov otac bio je učitelj i ravnatelj škole. Glazbenu poduku dobio je već s 5 godina, kad je počeo svirati violinu, a sa sedam orgulje. Imao je prekrasan glas, pa je pjevao u bečkoj dvorskoj kapeli te je živio u carskom studentskom domu. Kao violinist svirao je Haydinova i Mozartova djela.
Na kraju se iskazalo da je iznimno talentiran za skladanje. U njegovoj obitelji redovito su se održavali koncerti nedjeljom i blagdanima budući da su svi članovi bili nadareni za glazbu. Zbog loših ocjena nije mogao ostati u domu te se vratio kući i nastavio skladati. Završio je za učitelja i zaposlio se u školi gdje je radio njegov otac. Glazbenu naobrazbu potražio je kod Antonija Salierija i skladao prvu operu i misu, koje su praizvedene 1841. godine.
Pokušao se probiti kao skladatelj jer nije više želio raditi kao učitelj. U tome su mu pomagali prijatelji i kolege. Obitelj Sonnleithner organizirala je u njegovu čast glazbene susrete, koji se od 1821. nazivaju Šubertijada (u sličnom obliku odvija se i danas). Na kraju je dao otkaz u školi. Nakon nekog vremena dobro je zarađivao od glazbe. Skladao je preko 600 pjesama (Vilinski kralj, Gretchen za vretenom, Ružica u gaju), cikluse pjesama (Zimsko putovanje), devet simfonija (Nedovršena), gudačke kvartete, klavirska tria, mise, opere, sonate… Schubertova najpoznatija pjesma, koju poznaju i oni što ne vole klasičnu glazbu, svakako je Ave Maria.
Tijekom života nije stekao veliku popularnost, a jedan od razloga je taj što se nije pokušavao nametnuti u javnosti kao što su to činili Mozart i Beethoven. Zdravlje mu se počelo pogoršavati, kao i ovisnost o alkoholu. Bolovao je od sifilisa, a umro je vjerojatno od tifusa 1828. godine. Iako je kratko živio, ostvario je značaj opus u svim glazbenim vrstama. Danas ga se smatra, uz Beethovena, utemeljiteljem romantike u Njemačkoj.
Po Franzu Schubertu je nazvan krater na Merkuru i zaljev na Antarktici.
Piše: Marsela Alić
Original možete pronaći na povijest.hr