Karlo Batthyány bio je jedan od hrvatskih banova s najvećim utjecajem u europskoj politici i na bečkom dvoru.
Tijekom svoje je karijere dobio još višu titulu kneza tj. princa Svetog Rimskog Carstva, koja je zatim ostala nasljednom u obitelji Batthyány. To je uzdiglo obitelj Batthyány u elitu Habsburške Monarhije (jedino je obitelj Esterházy ozbiljno konkurirala toj obitelji na području Kraljevine Ugarske).
Istaknuo se u ratovima protiv Osmanlija 1716. – 1718. i 1737. – 1739. te u borbama na Rajni 1734. godine. Sudjelovao i u Ratu za austrijsku baštinu.
Karlo Josip Batthyány bio je jedan od hrvatskih banova (1742. – 1756.) s najvećim utjecajem u europskoj politici i na bečkom dvoru. Dobio je čin feldmaršala, a postao je i opunomoćenim ministrom bečkog dvora u Austrijskoj Nizozemskoj (otprilike na teritoriju današnje Belgije). Batthyány je bio jedan od najbližih i najvjernijih suradnika carice Marije Terezije, a bio je i odgajatelj njezinog sina i nasljednika Josipa.
Kao ban Batthyány je proveo administrativnu obnovu slavonskih županija (virovitičke, požeške i srijemske), a 1747. potaknuo preuređenje slavonske Krajine. Nakon pobune u Varaždinskom generalatu 1755. dao je 1756. ostavku na položaj bana, ali razlozi nisu bili sasvim jasni. Od 1762. bio je član Ministarskoga konferencijskog vijeća.
Preminuo je u Beču 1772. godine, u 74. godini.