Najveća pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu (1916.)

Namjera njemačke flote bila je namamiti u zamku i uništiti dio britanske Velike flote.

Bitka kod Jyllanda, najveća pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu, i jedina u kojoj su se međusobno borili bojni brodovi, započela je 31. svibnja 1916. godine. Bitka se odigrala sjeverno od danskog poluotoka Jyllanda, u Sjevernom moru, a efektivno je trajala samo nekoliko sati. Sukobljeni su bili Flota otvorenog mora Njemačke carske mornarice, pod zapovjedništvom viceadmirala Scheera, i Velika flotaBritanske kraljevske mornarice pod admiralom Jellicoeom.

Namjera njemačke flote bila je namamiti u zamku i uništiti dio Velike flote, kako njemački brodovi nisu bili dovoljno brojni da bi se sukobili s cijelom britanskom flotom. Plan je bio upotrijebiti brzu izviđačku skupinu od pet bojnih krstarica viceadmirala von Hippera s namjerom da namame krstarice admirala Beattya prema svojim podmorničkim predstražama i na domet glavnine njemačke flote. No, Britanci su presretanjem signala saznali da će sudjelovati i glavna njemačka flota. Zbog toga je Jellicoe 30. svibnja otplovio s Velikom flotom u susret Beattyu, prolazeći mjesta predviđenih podmorničkih predstraža prije nego što su one stigle do njih.

Poslijepodne 31. svibnja, Beatty je stigao na domet Hipperove bojne krstarice prije no što su to Nijemci očekivali, tako da je utjecaj podmornica na bitku otpao. Ipak, povlačeći se, Hipper je uspješno dovukao britanske važnije brodove na put Flote otvorenoga mora. Tada se Beatty povukao prema Velikoj floti, izgubivši pri tome dvije bojne krstarice. Međutim, njemački progon prema Beattyevim brodovima doveo ih je prema Velikoj floti. Oko 18:30 sati, kada se Sunce spustilo na zapadni horizont iza njemačke flote, i sumraka u 20:30 sati, dvije velike flote s ukupno 250 brodova ušle su u sukob.

Potopljeno je četrnaest britanskih i jedanaest njemačkih brodova, s velikim gubitkom ljudstva. Nakon zalaska sunca, i tijekom noći, Jellicoe je manevrirao da bi prerezao Nijemcima put od njihove baze, u nadi da će nastaviti bitku u nadolazeće jutro. No, pod okriljem tame Scheer je prošao britansku flotu i vratio se u matičnu luku u Kielu.

Nakon bitke obje su strane tvrdile da su pobijedile, ali ishod je u biti bio neodlučan. Britanci su izgubili više brodova i dvostruko više mornara, ali Scheerov plan o uništenju znatnoga dijela britanske flote nije uspio. Od tada su se Nijemci koncentrirali isključivo na podmornički rat, a Flota otvorenog mora do kraja rata nije borbeno djelovala.

piše: Dražen Krajcar

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI