Unatoč uspjesima u revoluciji, boljševici su na izborima za Ustavotvornu skupštinu sljedećeg mjeseca dobili samo oko 25 % glasova.
Jedan od prijelomnih događaja u Rusiji, Europi i svijetu – Oktobarska (listopadska) revolucija – započela je 7. studenog 1917. godine u Petrogradu. Zove se Oktobarska jer je po julijanskom kalendaru, koji je tada bio u upotrebi u Rusiji, taj dan bio 25. oktobra. Ona je uslijedila nakon Februarske revolucije u veljači iste godine, koja je bila buržoaskog tipa i koja je na vlast dovela privremenu vladu na čelu s Kerenskim, a proveli su je boljševici, frakcija ruskih komunista na čelu s Lenjinom.
Znak za početak revolucije bio je pucanj s krstarice Aurora, usidrene u petrogradskoj luci. Tada su vojnici petrogradskoga garnizona i mornari baltičke flote zauzeli sjedište privremene vlade u Zimskome dvorcu, a sljedećeg dana uhitili članove vlade. Premda je sovjetska historiografija razvila dramatične priče o početku revolucije, velikih borbi zapravo nije bilo. Boljševici nisu naišli na znatan otpor.
Istodobno je započelo zasjedanje Drugoga sveruskoga kongresa sovjeta radničkih i vojnih deputata, na kojem su boljševici uz potporu esera (članovi političke stranke koja se zalagala za federativnu demokratsku republiku) objavili svrgavanje privremene vlade, proglasili tri dekreta (o miru, o zemlji i o uspostavljanju sovjetske vlasti) i sastavili novu vladu na čelu s Lenjinom. Ubrzo su zavladali u Petrogradu i Moskvi, a zatim i u drugim većim gradovima Rusije te zabranili svaku oporbenu djelatnost.
Unatoč uspjesima u revoluciji, boljševici su na izborima za Ustavotvornu skupštinu sljedećeg mjeseca dobili samo oko 25 % glasova i zastupničkih mjesta. Ustavotvorna skupština u Petrogradu u siječnju 1918. odbila je prihvatiti niz ultimativnih zahtjeva boljševika, što je dovelo do daljnjega političkog raskola, vojnog raspuštanja skupštine i do izbijanja krvavog građanskoga rata. Rat je završio 1922. godine pobjedom boljševika i uspostavom komunističke diktature na golemom području Euroazije u najvećoj državi svijeta prozvanoj Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Komunistička država održala se gotovo 70 godina, do 1991., kada je padom komunizma niz njezinih republika proglasio samostalnost.