Oktobarska revolucija – dan čije su posljedice uzdrmale svijet – 1917.

Unatoč uspjesima u revoluciji, boljševici su na izborima za Ustavotvornu skupštinu sljedećeg mjeseca dobili samo oko 25 % glasova.

Jedan od prijelomnih događaja u Rusiji, Europi i svijetu – Oktobarska (listopadska) revolucija – započela je 7. studenog 1917. godine u Petrogradu. Zove se Oktobarska jer je po julijanskom kalendaru, koji je tada bio u upotrebi u Rusiji, taj dan bio 25. oktobra. Ona je uslijedila nakon Februarske revolucije u veljači iste godine, koja je bila buržoaskog tipa i koja je na vlast dovela privremenu vladu na čelu s Kerenskim, a proveli su je boljševici, frakcija ruskih komunista na čelu s Lenjinom.

Znak za početak revolucije bio je pucanj s krstarice Aurora, usidrene u petrogradskoj luci. Tada su vojnici petrogradskoga garnizona i mornari baltičke flote zauzeli sjedište privremene vlade u Zimskome dvorcu, a sljedećeg dana uhitili članove vlade. Premda je sovjetska historiografija razvila dramatične priče o početku revolucije, velikih borbi zapravo nije bilo. Boljševici nisu naišli na znatan otpor.

Istodobno je započelo zasjedanje Drugoga sveruskoga kongresa sovjeta radničkih i vojnih deputata, na kojem su boljševici uz potporu esera (članovi političke stranke koja se zalagala za federativnu demokratsku republiku) objavili svrgavanje privremene vlade, proglasili tri dekreta (o miru, o zemlji i o uspostavljanju sovjetske vlasti) i sastavili novu vladu na čelu s Lenjinom. Ubrzo su zavladali u Petrogradu i Moskvi, a zatim i u drugim većim gradovima Rusije te zabranili svaku oporbenu djelatnost.

Unatoč uspjesima u revoluciji, boljševici su na izborima za Ustavotvornu skupštinu sljedećeg mjeseca dobili samo oko 25 % glasova i zastupničkih mjesta. Ustavotvorna skupština u Petrogradu u siječnju 1918. odbila je prihvatiti niz ultimativnih zahtjeva boljševika, što je dovelo do daljnjega političkog raskola, vojnog raspuštanja skupštine i do izbijanja krvavog građanskoga rata. Rat je završio 1922. godine pobjedom boljševika i uspostavom komunističke diktature na golemom području Euroazije u najvećoj državi svijeta prozvanoj Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Komunistička država održala se gotovo 70 godina, do 1991., kada je padom komunizma niz njezinih republika proglasio samostalnost.



Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI