Tuvanska Republika dobila je ime prema narodu zvanom Tuvanci, čiji pripadnici govore turkijskim jezikom.
Četrnaestog kolovoza 1921. godine osnovana je Tuvanska Republika u južnom Sibiru. Dogodilo se to uz potporu Sovjetske Rusije pa je Tuvanska Republika u vanjskom svijetu doživljavana kao svojevrsna sovjetska satelitska država. Ipak, zanimljivo je da se održala sve do 1944. godine tj. tijekom otprilike 23 godine predstavljala je samostalnu državu u Aziji.
Tuvanska Republika, zvana i Tannu Tuva na tamošnjem jeziku, nalazila se između Sovjetske Rusije i Mongolije, a obuhvaćala je oko 170.500 četvornih kilometara (otprilike dvostruko više od današnje površine Austrije). Glavni grad bio joj je Kizil, koji se u doba Ruskog Carstva zvao Bjelocarsk, a kasnije i Hem-Beldir. Kizil je smješten otprilike na jednakoj udaljenosti od Bajkalskog jezera i današnje tromeđe Rusije, Mongolije i Kine. Tuvanska Republika dobila je ime prema narodu zvanom Tuvanci, čiji pripadnici govore turkijskim jezikom, a danas žive i u Ruskoj Federaciji i u Mongoliji.
Tuvanska Republika uklopljena je 1944. godine u SSSR, no Tuvanci i danas imaju autonomiju unutar Ruske Federacije.
Original možete pronaći na povijest.hr