Ljubav prema prirodi razvila se u Otonu Kučeri tijekom putovanja iz Otočca, gdje je živio, do škole u Senju. Morao je prelaziti Velebit pa danu i noći. Tako se zaljubio u prirodu i astronomiju. Budući da je bio talentiran, dobio je stipendiju i otišao na studij u Beč. Mogao je tamo ostati kao asistent, ali se radije vratio u rodnu Hrvatsku.
Zasluge Otona Kučere su ogromne, pogotovo na polju astronomije. Godine 1892. osnovao je prvu školsku zvjezdarnicu. Potaknuo je osnivanje zvjezdarnice u Zagrebu, gdje je postao ravnateljem 1903. godine. Da je bio poznat u svjetskoj znanstvenoj zajednici potvrđuje podatak da je hajdelberški astronom August Kopff asteroidu br. 589 dao ime Croatia, povodom otvaranja zvjezdarnice. Njemu u čast nazvan je prvi numerirani asteroid zvjezdarnice Višnjan (1996.).
Bio je predavač na srednjim školama, Zagrebačkom pučkom učilištu i Filozofskom fakultetu te je organizirao mnogobrojna predavanja za puk u kojima je pokušavao približiti znanost i moderne izume širim masama. Bio je predsjednik Matice Hrvatske i Planinarskog društva.
Njegov rad i djelo potaknuli su osnivanje Geodetskog fakulteta te se smatra jednim od osnivača elektrotehnike u Hrvatskoj. Bio je vrlo plodan autor. Neka od njegovih najpopularnijih djela su Crtice o magnetizmu i elektricitetu, Eksperimentalna fizika — za srednje i njima slične škole, Valovi i zrake , Novovjeki izumi u nauci, obrtu i umjetnosti, Magnetizam i elektricitet …
Prvi put je umirovljen 1915. godine. Nakon samo pet godina, vraća se kao ravnatelj srednje škole i ponovno postaje ravnatelj zvjezdarnice. Drugi put odlazi u mirovinu 1925. godine. Umro je 29. prosinca 1931., uoči svoga rođendana, u 75. godini života.
Piše: Marsela Alić
Original možete pronaći na povijest.hr