POSTIRSKI KNJIŽEVNIK I POLITIČAR VLADIMIR NAZOR: Njegov kolega A.G.Matoš dao mu je posebnu titulu po kojoj ga pamte

Arhiva portala Povijest.hr

Književnik, partizanski borac i političar Vladimir Nazor rodio se 30. svibnja 1876. godine u Postirama na otoku Braču. Iako je završio studij botanike u Grazu, njegovo životno usmjerenje bila je književnost i prosvjetni rad. Kao srednjoškolski profesor radio je u Zadru, istarkim mjestima i Zagrebu. Bio je i upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, nakon čega odlazi u mirovinu i seli se u Zagreb (1933.). U Zagrebu je dočekao početak Drugog svjetskog rata, a nakon razočarenja u NDH 1942. godine odlazi u partizane s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem. O njegovom odlasku u partizane izvijestio je čak i Radio London. Tijekom rata počinje se baviti politikom te obnaša dužnost predsjednika ZAVNOH-a, a nakon završetka rata postaje predsjednik Hrvatskog sabora.

Unatoč njegovoj partizanskoj i političkoj karijeri Vladimir Nazor najviše je ostao upamćen kao pjesnik i književnik. Kao kuriozitet spomenut ćemo da ga je A. G. Matoš nazvao najhrvatskijim pjesnikom.

Prvu zbirku pjesama, Slavenske legende, objavio je još 1900. godine, a popularnost stječe zbirkama Knjiga o kraljevima hrvatskijem i Hrvatski kraljevi. Istodobno piše mnogobrojne pripovijetke s motivima iz hrvatske mitologije. Godine 1908. objavljuje pripovijetku Veli Jože, djelo po kojem će ostati najpoznatiji, a koje je on sam smatrao neuspjelim. Veliki uspjeh kod publike i kritike postižu i njegova djela Medvjed Brundo Utva zlatokrila. U vrijeme rata i poraća njegova djela imaju naglašeni komunistički stav, pa tako piše Pjesme partizanske, S partizanima, Legende o drugu Titu i druge.

Vladimir Nazor umro je u Zagrebu 1949. godine.

 



Facebook Comments

Loading...
DIJELI