Trupe pod vodstvom hrvatskog bana Gyulaya napadale su Pariz s istoka.
Ujedinjene protunapoleonske snage izvršile su napad na Pariz, glavni grad Francuskog Carstva, 30. ožujka 1814. godine. Napoleon je sa svojim trupama bio podalje od Pariza, a obranu grada vodio je njegov brat Joseph Bonaparte. Vojska ujedinjenih saveznika, koja se približavala Parizu sa sjevera i istoka, brojala je oko 155.000 ljudi i nekoliko je puta nadmašivala snagu branitelja.
Među napadačkim formacijama nalazili su se i odredi pod zapovjedništvom hrvatskog bana grofa Ignjata (Ignàca) Gyulaya. Taj je ban bio podrijetlom iz Transilvanije (Erdelja), a bio je profesionalni vojni časnik u vojsci Habsburške Monarhije, s generalskim činom. Ostao je hrvatskim banom sve do svoje smrti 1831. godine, a pokopan je u Hrvatskoj, i to u crkvi sv. Katarine na Gornjem gradu.
Trupe pod vodstvom bana Gyulaya napadale su Pariz s istoka, na području Vincennesa (povijesno značajno predgrađe Pariza, s dvorcem koji je potjecao još iz srednjeg vijeka). Vrhovni zapovjednik cjelokupne savezničke vojske, sastavljene od ruskih, pruskih i habsburških trupa, bio je grof Barclay de Tolly (ruski grof škotskog podrijetla), no glavni autoritet imao je ruski car Aleksandar I., koji se također nalazio u blizini bojišta.
Francuska vojska je poražena, a ruski je car sljedećeg dana pobjedonosno ušao u Pariz na čelu vojske, slično kao što je Napoleon ušao u Moskvu godinu i pol dana ranije.
piše: Dražen Krajcar