Mazarovićev balon zadržao se u zraku oko pola sata.
Krsto Mazarović poletio je na prvi let balonom, ispunjenog vrućim zrakom, u hrvatskoj povijesti 15. prosinca 1789. godine. Dogodilo se to u Zagrebu, a balon je poletio s poljane pokraj crkvice sv. Roka na Tuškancu. Mazarovićev balon zadržao se u zraku oko pola sata, a zatim se uspješno prizemljio na jednu livadu u blizini rijeke Save. Tijekom leta Mazarović je izvršio i meteorološka mjerenja tlaka zraka. Prvi let balonom u Zagrebu ostvaren samo 6 godina nakon prvog leta uopće u svjetskoj povijesti – onog u Parizu 1783. godine.
Inače, Mazarović je rođen imućnoj obitelji u Boki Kotorskoj te je posjedovao vlastiti balon, najvjerojatnije nabavljen u Francuskoj. Njime je letio po mnogim metropolama Habsburškog Carstva. Mazarović je zamolio hrvatskog bana Franju Balassu da leti iznad Zagreba. Ban je njegovu molbu proslijedio gradskom poglavarstvu, a ono je udovoljilo zahtjevu. Uzlet balonom predstavljao je dotad čudo neviđeno za Zagreb i Zagrepčani su brojali dane u iščekivanju velikog događaja. Mazarović je ovaj pothvat ponovio i sljedeće, 1790. godine, poletjevši s iste poljane.
Prvi let balonom na veću udaljenost ostvario je 1825. godine Joseph Wibmperger, koji je letio od Zagreba do Lomnice u Turopolju. Pedeset godina poslije, Henri Giffard načinio je prvi balon na motorni pogon. Zagrepčanin David Schwarz bit će konstruktor prvoga balona na kruti pogon, a nacrte njegova izuma od Schwarzove supruge otkupit će Ferdinand Zeppelin i 1900. uspješno realizirati Schwarzov izum.