Rikard Lavljeg Srca u Trećem križarskom ratu (1191.)

Poznati engleski kralj Rikard Lavljeg Srca stigao je u Svetu Zemlju sudjelovati u Trećem križarskom ratu 8. lipnja 1191. godine. Sa svojom je flotom od stotinjak brodova pristao do grada Akre, kojeg su križari upravo pokušavali osvojiti od muslimana. Rikard je na svojim brodovima imao oko 8.000 ljudi, što je bila znatna vojna sila.

U to vrijeme nekoć snažno križarsko Jeruzalemsko Kraljevstvo bilo je u rasulu. Naime, nekoliko godina ranije moćni muslimanski vladar Saladin osvojio je Jeruzalem i gotovo cijelu Palestinu, tako da je križarski teritorij Jeruzalemskog Kraljevstva sveden na jedan jedini grad – Tir. Ta jaka utvrda na sjeveru, na području današnjeg Libanona, uspjela se održati zaštićena svojim dobrim položajem (nalazi se na hridi koja je nekoć bila otok, a kasnije je povezana s kopnom uskom prevlakom).

Križari iz Tira željeli su povratiti barem dio nekadašnjeg teritorija Jeruzalemskog Kraljevstva. Prvi je na redu bio bogati grad Akra na obali Sredozemnog mora – smješten ondje gdje Galileja ima izlaz na more. Križarska opsada Akre bila je jedan od najneobičnijih opsada u povijesti ratovanja. Naime, i same opsjedatelje uskoro je opkolio spomenuti muslimanski vladar Saladin, tako da se vodila dvostruka opsada.

U križarski tabor kod Akre u tom trenutku došao je kralj Rikard Lavljeg Srca. Križari su bili stiješnjeni između zidina Akre koju su htjeli osvojiti i Saladinovih trupa koje su bile oko njih i povremeno su napadale. Ipak, križari su nakon Rikardovog dolaska imali najjaču koncentraciju kršćanskih kraljeva u Svetoj Zemlji. Naime, u tabor je već ranije pristigao francuski kralj Filip II. August. Trebao je doći i rimsko-njemački car Fridrik Barbarossa, ali je poginuo putem, pa je carskim kontigentom vitezova zapovijedao austrijski vojvoda Leopold, koji je došao preko hrvatskog Zadra.

Uskoro su ujedinjene križarske snage uspjele osvojiti Akru i na gradskim zidinama izvješene su četiri križarske zastave – engleska, francuska, austrijska i Jeruzalemskog Kraljevstva.



piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Loading...
DIJELI